Njemačka objavila rat mržnji i huškanju na Telegramu

U januaru 2022. jedan je korisnik Telegrama iz grupe "Querdenkera"postavio fotografiju Manuele Schwesig, premijerke pokrajine Mecklenburg-Vorpommern.

Ispod slike je pisalo: "Doći će po nju ili policijskim ili mrtvačkim kolima...". Sedmicama prije toga su demonstranti, koji su ustali protiv mjera suzbijanja korone i ograničenja kontakata, krenuli u maršu prema premijerkinoj kući, ali ih je policija na vrijeme zaustavila.

Nakon nekoliko dana, vlasti su saopštile da vode istragu zbog prijetnji smrću upućenih njemačkoj političarki. No, kada je ministar unutrašnjih poslova Mecklenburg-Vorpommerna Christian Pegel intervjuisan za NDR, priznao je da neće biti lako pronaći osumnjičenog.

Trending

BHmeteo: Spremite lopate, sanke i zimsku opremu, a evo u kojim dijelovima BiH će vladati nevrijeme

"U najmanju ruku to je teško, ako ste upućeni na pomoć Telegrama. Ovaj slučaj je ilustracija, kako je njemačkoj policiji teško poduzeti nešto protiv mržnje i huškanja na aplikaciji, koja je često usmjerena protiv političara, novinara i aktivista.

Za razliku od velikih platformi poput Facebooka (Meta) ili YouTubea (Google), Telegram odbija da sarađuje sa vlastima i policijom. Kao reakciju na to, njemačka vlada je najavila snažne protivmjere.

"Naši zakoni važe i za Telegram, u protivnom prijete kazne u milionskim iznosima", izjavio njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) za list Bild am Sonntag. Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) dodala je u jednom intervjuu za Zeit, da bi njena vlada, kao"ultima ratio", mogla uzeti u razmatranje zabranu Telegrama.

Oštriji kurs je neophodan, naglašavaju eksperti ali upozoravaju i da se samim pooštravanjem mjera neće riješiti problem.

"Policija i državna tužilaštva bi trebala dobiti veće nadležnosti, kako bi se ovakvim pojavama moglo bolje suprotstaviti," kaže Josef Holnburger, jedan od direktora Centra za monitoring, analizu i strateški pristup (CeMAS) u Berlinu.

Telegram kao leglo mržnje

Odbijanje Telegrama da sarađuje sa policijom i nadležnim vlastima je dio njegove DNK. Firmu su 2013. osnovali ruski poduzetnici Pavel i Nikolaj Durov uz obećanje da vlade zemalja neće moći uticati na vijesti niti cenzurirati sadržaje. Od tada su opozicionari od Bjelorusije do Irana koristili Telegram kako bi organizirali svoj rad i raspravljali o državnoj represiji.

U isto vrijeme, ovaj internetski glasnik je sve više postajao utočište za teoretičare zavjere i ekstremiste - pogotovo nakon što su blokirani profili ekstremista na velikim društvenim mrežama i platformama poput Facebooka, Googlea, Instagrama i drugih.

Prema analizi CeMAS-a, kada su Facebook i Instagram 2018. izbrisali račune radikalnog desničarskog Identitarnog pokreta, mnogi korisnici u Njemačkoj počeli su pratiti ovu grupu na Telegramu. Isti je fenomen primijećen kada je Facebook blokirao radikalnu skupinu protivnika korone u proljeće 2020.

Istovremeno, Telegram je postao sve popularniji u Njemačkoj. Prema istraživanju javnog mnijenja, koje je proveo institut Statista, udio redovnih korisnika Telegrama porastao je između 2018. i 2021. godine sa 7 na 15 posto. Prema riječima stručnjaka, Telegram je postao važna platforma za protivnike korone i za organiziranje njihovih aktivnosti u posljednje dvije godine – uključujući prosvjede, koji često rezultiraju nasiljem.

U avgustu 2020. gomila ljudi je pokušala upasti u njemački Bundestag nakon što su se na Telegramu proširile lažne glasine da je policija, raspuštajući demonstracije, prekršila Ustav. Godinu dana kasnije, na prosvjedu u Berlinu, jedan novinar je skinut s bicikla i pretučen; njegova je fotografija ranije bila podijeljena na Telegramu.

A u decembru 2021. demonstranti su upotrijebili ovu aplikaciju kako bi organiziraju pohod na kuću saksonske ministrice zdravlja Petre Köpping u gradiću Grimma. Telegram tada nije odgovorio na upit DW-a za intervju.

Od messengera do društvene mreže

Nema samo Berlin problem s Telegramom. Preko ove platforme mržnja i ilegalni sadržaji sve više se šire svijetom. No, čini se da nije slučajno što se rasprava o tome, kako se nositi s tim problemom, vodi upravo u Njemačkoj. Njemačka ima neka od najstrožih pravila na svijetu o tome šta se smije a šta se ne smije i ne može reći i to je dio njenog demokratskog diskursa. Njeni zakoni su uglavnom izrađeni kasnih 1950-ih kao odgovor na nacističku prošlost zemlje – i činjenicu da je pobunjenička propaganda potaknula uspon nacizma. U Njemačkoj se govor mržnje i poticanje na mržnju još uvijek kažnjavaju zatvorskom kaznom.

Berlin je 2017. godine donio zakon, kojim je želio prilagoditi ova pravila vremenima interneta. Od tada je Zakon o korištenju mreže, skraćeno NetzDG, obavezao velike platforme i društvene medije da brzo uklone ilegalne i neistinite sadržaje. U protivnom, postoji opasnost od visokih kazni.

Zbog iznimke, koja važi isključivo za usluge u oblasti individualne komunikacije, u godinama koje su uslijedile bilo je nejasno odnosi li se ovaj zakon - NetzDG - i na Telegram.

Glasnogovornica Njemačkog ministarstva pravosuđa potvrdila je za DW da se na Telegram gleda "kao na društvenu mrežu". Jedan od razloga za to je taj što je servis za razmjenu poruka od svog nastanka preuzeo nekoliko središnjih funkcija velikih platformi odnosno društvenih medija.

Čak i ako Telegram izgleda kao druge aplikacije za slanje poruka, on funkcionira kao društvena mreža na mnogo načina: na javnim kanalima, na primjer, korisnici mogu dijeliti svoje sadržaje s neograničenim brojem korisnika i pratilaca." Stoga su smjernice NetzDG-a također obvezujuće za Telegram", podvukla je njemačka glasnogovornica.

To također uključuje i novo pravilo prijavljivanja, koje će stupiti na snagu 1. februara: od tada će platforme policiji i organima krivičnog gonjenja morati prijavljivati posebno ozbiljne slučajeve, odnosno nezakonite sadržaje poput prijetnji smrću ili govora mržnje.

Nema lakih rješenja

Sljedeći izazov službenog Berlina je natjerati Telegram da se pridržava ovih pravila. Do sada je bilo vrlo malo slučajeva u kojima je ova firma sarađivala s nadležnim vlastima Jedan od njih desio se 2019. kada je policijska agencija Europol objavila da sarađuje s Telegramom u borbi protiv širenja terorističkih sadržaja.

Njemačka je u pogledu saradnje sa Telegramom dosad bila manje uspješna: prošlog aprila savezna vlada je poslala dva pisma operativnom i glavnom sjedištu Telegrama u Dubaiju. U pismima je pozvala ovu firmu da imenuje kontakt osobu u Njemačkoj i da korisnicima olakša prijavu nezakonitog sadržaja - dvije središnje komponente Zakona o korištenju mreže NetzDG-a.

Telegram nikad nije odgovorio. Od tada su njemački vladini dužnosnici iza kulisa održavali kontakt sa svojim kolegama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi povećali pritisak na Telegram. Ako daljnji pokušaji da se firma uvjeri u saradnju također propadnu, Berlin bi mogao ispostaviti kazne u visini do 55 miliona eura.

U međuvremenu, ministrica unutrašnjih poslova Faeser dospjela je na naslovnice, kada je, kao posljednje sredstvo, predložila da se Telegram u potpunosti zabrani. Stručnjaci kažu da bi to bilo i tehnički teško izvodljivo, pa čak i neustavno.

Istovremeno, upozoravaju da čak i kada bi vlasti ubijedile Telegram da sarađuje, to ne bi riješilo temeljne uzroke mržnje, koja se ispoljava na internetu.

Ann Cathrin Riedel, predsjednica Udruženja za liberalnu politiku u mreži, kaže kako "radikalne misli ne nestaju kada ljudima oduzmete sredstvo oglašavanja. Oni će samo potražiti drugu platformu." Ljudi također moraju naučiti da "ono što napišu na internetu ima iste posljedice kao i ono što izgovore", dodala je Riedel.

Politolog Holnburger smatra da se njemačke Agencije za provođenje zakona također moraju poboljšati. "Kada se desi pljačka u parku, policiji ime pljačkaša ne daje operater parka", kaže on. "Ona mora provesti vlastitu istragu kako bi pronašla počinitelje, a isto je moguće i u digitalnom svijetu."

Prečesto se policija još uvijek oslanja na informacije analitičara, novinara ili aktivista - kao što je bio slučaj s prijetnjom smrću premijerki Manueli Schwesig. Objava je privukla pažnju tek nakon što su zakonodavne vlasti objavile Screenshot na Twitteru. "Da se to nije desilo, policija ne bi ni primijetila ovu spornu objavu", zaključuje Holnburger.