Naučnici objavili velike rezultate studije: Pogledajte šta COVID radi mozgu

Jedna od najvećih dosadašnjih studija snimanja mozga osoba koje su imale COVID-19 bacila je uznemirujuće svjetlo na utjecaj bolesti na naš mozak.

Čak i kod onih s blagim ili umjerenim slučajem, infekcija SARS-CoV-2 bila je povezana sa "značajnim" neurološkim promjenama i gubitkom sive tvari.

Studija je proučavala skeniranje mozga 785 osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva u dobi između 51 i 81 godine. Skeniranja su provedena u prosjeku u razmaku od 38 mjeseci, a rađena su uz kognitivne testove.

Trending

Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90

"Prema našim saznanjima, ovo je prva longitudinalna slikovna studija SARS-CoV-2 u kojoj su sudionici skenirani prije nego što je bilo koji od njih zaražen", pišu istraživači, predvođeni Gwenaëlle Douaud sa Univerziteta Oxford u Velikoj Britaniji.

"Naše longitudinalne analize otkrile su značajan, štetan utjecaj povezan sa SARS-CoV-2."

Rani rezultati ovog istraživanja prethodno su objavljeni u pretisku, a sada su recenzirani i objavljeni u magazinu Nature.

Činilo se da su strukturne promjene postojane – u prosjeku, skeniranja su rađena svakih 5 mjeseci (141 dan razmaka) nakon što je osoba imala COVID-19 – iako će to morati biti predmet nove studije, koliko dugo promjene traju i jesu li reverzibilne ili ne budućih istraživanja.

Nije novost da SARS-CoV-2 ima utjecaj na naš mozak: Već smo imali dokaze da infekcija virusom može dovesti do strukturnih promjena i upale u mozgu.

Ali ono što je jedinstveno u ovoj studiji je to što je prva koja uspoređuje skeniranje mozga ljudi prije i nakon COVID-19, što minimizira mogućnost da je bilo kakva šteta nastala prije infekcije.

Od ukupno 785 ispitanika koji su skenirani, 401 je imao COVID-19 prije nego što su se vratili na sljedeće testove. Ostalih 384 nisu bili pozitivni na COVID-19 tokom studije i djelovali su kao kontrolna grupa.

U usporedbi s njihovim prvim skeniranjem mozga, oni koji su bili zaraženi imali su zamjetno oštećenje tkiva u piriformnom korteksu, olfaktornom tuberkulu i prednjoj olfaktornoj jezgri - dijelovima mozga povezanim s mirisom i okusom, kao i pamćenjem. Ti su ljudi također imali suptilno niže rezultate u kognitivnim testovima nego prije, te su imali atrofiju u malom mozgu – području mozga povezanom s kognicijom.

Konkretno, infekcija SARS-CoV-2 povezana je s gubitkom sive tvari od 0,7 posto u zahvaćenim regijama mozga. Za kontekst, autori to uspoređuju s otprilike 0,2 posto sive tvari koja se inače gubi kod odraslih svake godine u srednjoj dobi.

Kako bi bili sigurni da su njihovi rezultati specifični za COVID-19, naučnici su također izvršili kontrolnu analizu na drugoj, manjoj grupi od 11 ljudi koji su imali upalu pluća koja nije povezana s COVID-om, i otkrili da se utjecaji na mozak nisu vidjeli kod ovih pacijenata.

Važno je da mnogi od onih koji su imali COVID-19 u studiji nisu bili težak slučaj. Čak i kada je 15 ljudi koji su bili hospitalizirani zbog COVID-a isključeno iz rezultata, učinci virusa su i dalje bili vidljivi u mozgu.

Ipak, naučnici ističu, "ljudi ne trebaju paničariti ako su imali COVID-19: "Uočene promjene u mozgu bile su relativno male i na grupnoj razini, tako da nisu svi imali iste učinke. Potrebno je više istraživanja kako bi se znalo ostaju li te promjene, smanjuju li se ili se pogoršavaju tokom vremena i postoje li tretmani koji bi mogli pomoći."