Naučnici objavili: Kako bi Zemlja mogla izgledati 2030. godine

Tokom tog razdoblja, poznatog kao Pliocen, temperature zraka na Zemlji bile su između dva i četiri stepena više, a razine okeana više za otprilike 20 metara nego što su danas, objasnio je Kevin D. Burke, voditelj studije i istraživač na Institutu za istraživanje okoliša Nelson.

Najgori scenarij u historiji

“Danas svjedočimo jednom od najgorih scenarija u historiji”, kazao je Burke. “Ovo je razdoblje vrlo brzih klimatskih promjena. Moramo pronaći bilo kakvo rješenje da te promjene odmah zaustavimo”, dodao je.

Naučnici tvrde da je Zemlja već sada jedan stepen Celzijev toplija nego što je bila između 1850. i 1900. godine i da su za to zaslužni prvenstveno emisija štetnih plinova iz automobila i aviona, ali i druge ljudske aktivnosti.

Kako je Zemlja izgledala prije 3 miliona godina?

Ako se emisije stakleničkih plinova nastave ovim tempom, što je za sada najvjerovatniji scenarij, klima na Zemlji za samo 12 godina podsjećat će na klimu kakva je na Zemlji vladala sredinom Pliocena, odnosno prije oko tri miliona godina.

Kako je tada Zemlja izgledala?

Godišnje temperature bile su između dva i četiri stepena više nego danas, na sjevernoj Zemljinoj hemisferi ledene površine bile su puno manje, a razine okeana bile su 20 metara više nego danas.

Na nekim područjima, uključujući Sjedinjene Američke Države, temperature bi 2030. godine bile, ugrubo, duplo više od prosjeka.

Još jedan crni scenarij

Burke je predstavio još jedan crni scenarij – ako nastavimo raditi što radimo danas, do 2150. godine Zemlja će se vratiti u stanje u kojem je bila prije 50 miliona godina, što znači da bi se naša planeta vratila u zoru evolucije prvih sisavaca, u vrijeme kada su dinosauri već davno izumrli.

“U vrijeme prije 50 miliona godina, prema modelima, globalne temperature bile su i do 13 Celzijevih stepeni više nego danas. U to vrijeme nisu postojala područja koja su trajno bila prekrivena ledom, ni na jednom od Zemljinih polova, a razine okeana bile su mnogo, mnogo više”, objašnjava Burke.

“Idemo prema veoma dramatičnim promjenama u izuzetno kratkom vremenu”, rekao je Jake Williams, stručnjak za paleoekologiju i klimatologiju na Univerzitetu u Wisconsinu i koautor studije.

Dodaje i kako Zemljini polovi do 2150. godine neće ostati bez leda jer ledenim kapama treba dugo da se otope. No, iznenadno zagrijavanje moglo bi dovesti do nestanka brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

“Možemo utjecati na svoju historiju i na historiju Zemlje kroz razumijevanje sadašnjih promjena i prilagođavanje njima”, zaključio je, prenosi Index.hr