SBF / Mi to možemo: Predstavljeni konkretni koraci - kako prevazići ekonomsku krizu u BiH

16. 06. 2020. u 12:05:00 M. A.

Shares: 147

U Sarajevu su danas zvanično predstavljene smjernice inicijative "Mi to možemo", koja je na platformi Sarajevo Business Foruma (SBF) okupila grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti.

Utjecajni stručnjaci iz svojih oblasti pripremili su temeljne smjernice sadržane u dokumentu koji nudi konkretne korake koje treba poduzeti kako bi se ublažile negativne posljedice izazvane pandemijom COVID-19 i kako bi se prevazišla ekonomska kriza u našoj zemlji.

Među učesnicima današnje konferencije našli su se Amer Bukvićpredsjednik Uprave Bosna Bank Internationala (BBI), organizator Sarajevo Business Foruma te jedan od inicijatora projekta "Mi to možemo", zatim Rusmir Hrvić - predsjednik Uprave AS Holdinga, Nedim Uzunović - direktor Bosnalijeka, Elvir Švrakić - predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH, Zoran Puljić - direktor Fondacije Mozaik te Nataša Pucar - direktorica korporativnih komunikacija Studen Holding.

"Ako samo govorimo o prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, mi uvozimo hrane u vrijednosti od dvije milijarde KM i farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 700 miliona KM. To je poraz. Naš je cilj da okupimo banke i parlamentarce na svim nivoima kako bi pomogli našim privrednicima, ali i da se okrenemo medijima kako bi informirali ljude o poduzetim aktivnostima. Javna preduzeća u zbiru prave na godišnjem nivou ogromne gubitke, a kada bismo ih normalizirali imali bismo rast GDP-a od tri posto. Također, trebamo provoditi i kampanje u saradnji s državom o potrošnji domaćih proizvoda, trebamo raditi na kreiranju online shopova domaćih proizvoda, treba podržati startup projekte te da se formira jedinica za podršku investicija i pokretanja biznisa", poručio je Amer Bukvić.

S predstavljanja inicijative - undefined

Foto: A.K./Radiosarajevo.ba: Amer Bukvić

Amer Bukvić je također podsjetio kako je pandemija koronavirusa napravila ogromnu pometnju na svim životnim poljima, pa tako i ekonomiji.

Rusmir Hrvić je podijelio sektor ishrane na tri dijela: prehrambeni, poljoprivredni i maloprodajni. Istakao je da je glavni problem u poljoprivredi iz razloga što u BiH postoji dosta obradive, ali ipak neobrađene zemlje dok u drugim zemljama nije takav slučaj.

"Da bi funkcionirao ovaj sistem treba uspostaviti efikasan suodnos ove trijade. Ozbiljne poljoprivrede, što je jasno, ne može biti bez ozbiljne pomoći države. Država se treba fokusirati na neke strateške proizvode, kao što je, primjerice, pšenica, i truditi se da budemo konkurentni u njenom plasmanu", kazao je on.

Direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović je naveo da je kompanija kojom rukovodi usmjerena uglavnom na izvoz, dok je tokom pandemije sve svoje resurse stavila na raspolaganje domaćem tržištu.

"Nažalost, regulativa FBiH je predvidjela stimulaciju domaće proizvodnje, ali se ona ne primjenjuje. Ovim putem tražimo da se to počne primjenjivati. Mi se moramo okrenuti domaćim firmama, domaćem tržištu ako ne želimo doživjeti krah. Ako opet dođe do pandemije, crno nam se piše", rekao je direktor Bosnalijeka.

S predstavljanja inicijative - undefined

Foto: A.K./Radiosarajevo.ba: Nedim Uzunović

Elvir Švrakić kaže da je sadejstvo domaćih kompanija koje su okrenute proizvodnji i medija ključ zajedničkog rasta i promjene svijesti o potrošnji kod građana.

"Ovo iskustvo pandemije trebamo gledati kao novu šansu. Banke i proizvođači zajedno s medijima trebaju biti nosilac privrednog koncepta koji će doprinijeti rastu BiH i izbavljenju iz krize", podvukao je.

Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik, kaže da je korona glavni okidač nove ekonomske krize. Ovo je znak, kako ističe, da trebamo napraviti nova, kreativna rješenja koja će nam biti od koristi. Na samom kraju, Nataša Pucar iz Studen Holdinga je kazala kako je stanovništvo BiH svjesno da mi imamo proizvodnju zdrave hrane:

"Za vrijeme pandemije, u BiH ste od domaćih proizvođača mogli kupiti brašno, ulje i šećer. To je veliki napredak iz razloga što smo prepoznali da na tržište plasiramo kulture koje su neophodne u prehrani. Međutim, problem je u održivosti te proizvodnje. Stoga, moramo povesti računa o tome i podizati svijest o važnosti vlastite produkcije. Privredne komore i udruženja poslodavaca su također partneri za razgovor o održivosti proizvodnje."

NEMA KOMENTARA