Prof. Domljan: BiH može biti zemlja visokog dohotka

Radiosarajevo.ba
Prof. Domljan: BiH može biti zemlja visokog dohotka
FOTO: Radiosarajevo.ba / Vjekoslav Domljan

"BiH kao zemlja visokog dohotka – realnost populizma" naslov je javnog predavanja koje je danas održao prof. dr. Vjeksolav Domljan u dvorani ANU BiH

Ugledni ekonomista svoje tvrdnje temelji na nužnosti ravnoteže ekonomija kao preduvjetu za napredak određene države. Ova ravnoteža u našoj je zemlji prilično narušena, zbog više faktora kao što su visoka stopa nezaposlenosti, nepostojanje monetarne politike i nepodsticanje privatnog sektora. Bosna i Hercegovina nema viziju da postane zemlja visokog dohotka i članica OECD-a tj. kluba bogatih zemlja, a imamo preduvjete da to postanomo.  

Zanimljivo da su to postigle neke zemlje Istočne Evrope i to samo tokom razdoblja od jedne generacije. Kao primjer, profesor Domljan navodi Češku i Slovačku koje su danas daleko ispred BiH po dohotku stanovnika.  

Što se tiče BiH, nije ni trebalo rušiti Berlinski zid, kaže profesor, jer ljudi i dalje žele ići vani, a oni koji ostaju žele raditi u javnom sektoru. 

"Naše ekonomske i političke institucije nisu inkluzivne nego su ekstraktivne. Dok se ne promijeni karakter institucija, stanje se neće promijeniti. Ali, karakter institucija se ne mijenja preko noći, nego tek kad ekonomske snage ojačaju, a to će se desiti s jačanjem privatnog sekotra. Sad je BiH kao jedan avion, prepun putnika, koji ima jedan veliki bučeći motor - to je javni sektor, i dva mala pomoćna motora koji su privatni sektor i civilni sektor. Moramo zamijeniti snage, da umjesto javnog sektora, glavni motor bude privatni sektor. Zemlje visokog dohotka tako funkcioniraju", pojašnjava profesor Domljan u izjavi za Radiosarajevo.ba. 

Nema političkog lidera niti političkih stranke koji bi povele BiH k trećoj industrijskoj revoluciji. Budući da nema treće revolucije, koju vidimo i u nizu afričkih zemalja, nema ni osnove za četvrtu industrijsku revoluciju, koju vidimo u europskim zemljama, upozorava ovaj stručnjak.

Ekonomije su  u ravnoteži kad imaju punu zaposlenost,  puno korištenje kapaciteta i platnu bilancu oscilirajući oko nule. Kad neuravnotežena ekonomija, poput bh. ekonomije, nije u poziciji, zbog imperijalnog (ortodoksnog) currency boarda, koristiti monetarnu politiku i politiku deviznog kursa, ostaje joj fiskalna politika.

Za postizanje unutarnje i vanjske ravnoteže ne koristi se politiku produktivnosti, istraživačko-razvojnu politika i politiku inovacija. Stoga nema snažnog poboljšanja tehnologije, pa ni  osnove povećanja dohotka i životnog standarda.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije