Koliko "košta život", iz godine u godinu skuplji: Troškovi skočili, plaće iste

S druge strane, rast cijena ne prati rast plaća i penzija. I to je tako unazad nekoliko godina.

Prosječni troškovi života jedne četveročlane porodice u Federaciji BiH su za deset godina skočili za više od 500 KM dok su plaće u istom razdoblju porasle za oko 90, a penzije za nepunih 40 KM.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su cijene određenih proizvoda skuplje u aprilu ove nego u istom mjesecu prošle godine te su tako zabilježena određena poskupljenja. Osim osnovnih životnih namirnica i goriva, o čemu se najviše pisalo u posljednje vrijeme, građanima naše zemlje, kada je riječ o cijenama, dodatne "glavobolje" zadaje i plaćanje računa, kupovina kućanskih aparata, kao i usluge koje su im svakodnevno potrebe u domaćinstvu. 

Za pojedine kućanske aparate koji se svakodnevno koriste u domaćinstvima građani BiH moraju izdvojiti više novca nego u aprilu prošle godine, a više novca moraju odvojiti za tehnički pregled vozila i registraciju, te za mjesečno plaćanje vrtića za mališane. Tako je npr. u aprilu prošle godine prosječna cijena usisivača iznosila 150 KM, dok je u aprilu ove godine iznosila 159 KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Također, prosječna cijena električnog štednjaka u aprilu prošle godine iznosila je nešto više od 449 KM, dok je u aprilu 2018. ta cijena bila 457 KM.

"Prosječna plata iznosi od 850 do 900 KM i većina građana ne može dosegnuti ni dio potrošačke korpe sa svojim primanjima. Imamo veliki broj penzionera i nezaposlenih i oni to teško mogu dosegnuti, a što odgovara slici stvarnosti šta se može kupiti za taj iznos. Na potrošačku korpu velikim dijelom utječe i povećanje cijena svih javnih usluga i naši potrošači ne mogu postići ni dio svega toga da bi izmirili sve obaveze prema državi. Danas imamo jedno preživljavanje jer su cijene goriva, koje su drastično poskupjele od februara, izdiktirale da su poskupjeli svi ostali proizvodi na našem tržištu. Već uveliko se govori o tihim pomirenjima, a koja su aktuelna već nekoliko godina unazad", kazala je za Radiosarajevo.ba izvršna direktorica Udruženja građana Don iz Prijedora Murisa Marić.

Prema njenim riječima, kupci često ne mogu primijetiti koliko je nešto poskupjelo kada uđu u prodavnicu i kupe nekoliko artikala, a s druge strane, kako navodi, proizvodima je smanjena gramaža.

"Privrednici se ponovo pravdaju da je to prilagođeno cijenama na tržištu, a smanjena gramaža i povećane cijene su definitivno nešto što će obilježiti ovu godinu kada je riječ o potrošačkoj korpi. Mi najčešće pričamo o potrošačkoj korbi, ali u 21. vijeku se također govori o broju dana koje prosječni građanin može provesti na moru ili negdje drugo na odmoru", istaknula je Marić.

Primjetno je da je rast cijena u odnosu na isti period prošle godinu veći, kada je iznosio oko 1 posto, dok je sada oko 1.6 posto, međutim tada nije bilo rasta cijena goriva. 

Kada je riječ o drugim stavkama, rast cijena je otprilike u istom nivou, smatra ekonomski analitičar Zlatko Hurtić. U razgovoru za naš portal Hurtić ističe da građani moraju razumjeti da poslovnim ljudima nije baš jednostavno dizati cijene jer, prema njegovim riječima, to može utjecati na plasman, tako da su svi oprezni.

"Trenutna potražnja za robama i uslugama ne dozvoljava veći rast cijena pa čak i ako bi željeli to uraditi zbog cijena goriva, ne mogu jer se plaše pada plasmana i slično. Prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku zaključno s mjesecom majem ove godine bilježi se rast cijena od oko 1.6 posto za period od januaa do maja 2018. godine. Tačno je da je rast cijena za ovaj period viši u odnosu na isti period prošle godine, međutim do njega je uglavnom došlo zbog rasta cijene goriva čiji rast učestvuje u ukupnom rastu svih cijena s oko 5o posto. Također je primjetan rast cijena prehrambenih proizvoda zbog tzv. sezonskih trendova, s obzirom na to da su te cijene uglavnom više u zimskom nego u drugim periodima", smatra Hurtić.

S druge strane došlo je do rasta prosječnih plata te je tako npr. prosječna plaća iz 2016 g. od 839 KM porasla tokom 2017. Tako je u januarau 2018. godine ona iznosila 870 KM, prema podacima Agencije BiH za statistiku, što je povećanje od više od 3 posto. 

"Uzimajući ovo u obzir, cijenim da rast cijena u prvih pet mjeseci ove godine nije pratio u značajnijoj mjeri rast cijena goriva iz razloga što je oporavak privatne potrošnje skroman te da je potražnja za robama i uslugama još uvijek na nivou koji onemogućava značajniji rast cijena", zaključio je ekonomski analitičar Hurtić.

Iz Saveza udruženja potrošača BiH, ističu da se poskupljenje pojedinih proizvoda ne može vezati za poskupljenje goriva, jer su cijene kućanskih aparata, kako tvrde, skočile prije poskupljenja energenata. Smatraju kako su potrošači natjerani da izađu na tržište i biraju kućanske aparate koji su manje poskupjeli.

Kompanija MoveHub, specijalizirana za pružanje informacija o najpopularnijim odredištima za preseljenje, izračunala je troškove života u zemljama širom svijeta. Korišteni su podaci najvećih svjetskih baza podataka korisnika. Indeks potrošačkih cijena uzima u obzir cijene namirnica, prijevoza, restorana i komunalija.

Mapa je napravljena tako da se relativni troškovi života porede sa životom u New Yorku. Naprimjer, ako zemlja ima CPI (Consumer Price Index) 70, to znači da u prosjeku ima za 30 posto manje životne troškove u odnosu na New York.

Najjeftinije zemlje za život

• Pakistan (25,08)
• Egipat (25,69)
• Ukrajina (25,98)
• Indija (26,88)
• Tunis (27,67)
• Sirija (27,81)
• Kosovo (29,44)
• Gruzija (29,66)
• Azerbejdžan (30,62)
• Bangladeš (31,99)

Najskuplje zemlje za život

• Bermudi (144,88)
• Švicarska (131,39)
• Island (123,96)
• Norveška (113,70)
• Bahami (100,68)
• Luksemburg (96,56)
• Danska (93,30)
• Singapur (91,40)
• Japan (86,58)
• Izrael (86,53)

Prema njihovim istraživanjima, najjeftinija zemlja je Pakistan, a slijede Egipat i Ukrajina. Na sedmom mjestu ovogodišnje liste nalazi se Kosovo, čiji indeks iznosi 29,44.

Na drugoj strani liste nalaze se Bermudi, iza kojih su Švicarska, Island, Norveška i Bahami.

Od zemalja regije najskuplje su za život Slovenija i Hrvatska, koje se nalaze na 39, odnosno 48. mjestu. Crna Gora je na 74. mjestu, a u istoj se grupi Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Makedonija, gdje se indeks troškova kreće od 34,84 u Makedoniji do 39,59 u Srbiji.