Državne rezerve zlata: SAD ubjedljivo prvi, saznajte na kojem je mjestu BiH

Tako razmišljaju pojedinci, ali i države pa nastoje što više diversificirati devizne rezerve, odnosno što ravnomjernije ih podijeliti na novac i zlato. Problem su ograničene količine zlata na tržištu i činjenica da su u ogromnoj prednosti države koje imaju jake valute za kupovinu najsjajnijeg metala.

Informacije o stanju na tržištu zlata daje Svjetsko vijeće za zlato (WGC) koje bilježi rast potražnje u drugom kvartalu ove godine (april - juni) što se tumači pokušajem zaštite od  globalnih previranja čemu je naročito doprinijela odluka Britanaca da napuste Europsku uniju.

U ovom periodu ukupna potražnja za zlatom iznosila je 1.050 tona, odnosno 15 procenata više nego u istom razdoblju prošle godine.

Koje zemlje imaju najveće rezerve zlata? Izvještaj WGC-a, objavljen ovog mjeseca, govori da je na prvom mjestu SAD s 8.133,5 tona zlata, slijede Njemačka (3.378,2 tona), Italija (2.451,8 tona), Francuska (2.435,8 tona), Kina (1.823,3 tone), Rusija (1.498,7 tona), Švicarska (1.040 tona), Japan (765,2 tone), Nizozemska (612,5 tona)...

Zanimljivo da se na listi nalaze i međunarodne finansijske institucije – Međunarodni monetarni fond (2.814 tona) i Europska centralna banka (504,8 tona).

Gdje je Bosna i Hercegovina? Na 89. mjestu s rezervama od tri tone zlata, odnosno 86. ako se iz tabele eliminiraju MMF, ECB i Centralna banka WAEMU (Ekonomska zajednica država zapadne Afrike). Od zemalja regiona najveće rezerve zlata ima Srbija (18,4 tone) na 62. (59.)  mjestu, dok je Slovenija (3,2 tone) tri mjesta ispred BiH.

Kada se govori o rezervama zlata, možda važniji od efektivne količine je podatak o procentualnom učešću zlata u ukupnim deviznim rezervama države.

Tu se vidi snaga velesila jer zlato čini 76 posto deviznih rezervi SAD-a; skoro 70 posto Njemačke; 69,4 posto Italije; 65,4 posto Francuske; 63,3 posto Nizozemske; 71,3 posto Portugala; čak 91 posto Tadžikistana; svega 2,6 posto Japana...

A BiH? Zlatne rezerve čine tek 2,6 procenata deviznih rezervi naše zemlje što znači da zlatne poluge ne bi mogle sačuvati stabilnost konvertibilne marke ako bi došlo do kolapsa europskog monetarnog sistema.

Ako se zna da cijena unce zlata iznosi 1.320,75 dolara (1.180 eura), kilograma skoro 38 hiljada eura, jasno je rezerve zlata BiH vrijede 114 miliona eura, a ukupne devizne rezerve države iznose nešto manje od 4,4 milijarde eura. Sve ovo prema podacima Svjetskog vijeća za zlato za august.