Šta se dešava kada ljeti vozite na zimskim ili cjelogodišnjim gumama
Na prvi pogled ne bi trebalo biti dilema – ljetne gume za toplije dane, zimske gume za temperature ispod sedam stepeni Celzijusa.
Čak i najtvrdoglaviji i najneodgovorniji vozači svjesni su prednosti zimskih guma tokom najhladnijeg godišnjeg doba i uglavnom poštuju zakonske obaveze o vožnji u zimskim uslovima.
Međutim, malo ih je teže nagovoriti da s proljećem vrate ljetne gume. Ako se zna da su zimske gume izložene enormnom trošenju na visokim temperaturama jasno je da je većina pneumatika s oznakom M+S ili "pahuljicom" itekako "izlizana" u ljetnim mjesecima.
Dodatnu "konfuziju" stvaraju proizvođači kreiranjem cjelogodišnjih guma (All Season), koje navodno predstavljaju "kompromis" između zimskih i ljetnih pneumatika, i donose uštedu vremena i novca.
Eksperti austrijskog automobilskog kluba ÖAMTC ispitali su na šta trebaju računati vozači koji tokom toplijih mjeseci voze automobile obuvene u istrošene zimske i nove cjelogodišnje gume, sve u poređenju sa klasičnim ljetnim pneumaticima.
Na testnom poligonu sučeljene su istrošene zimske gume, nove ljetne gume i nove cjelogodišnje gume. Test je obuhvatio mjerenje kočionog puta u različitim uslovima kao i kontakt s podlogom pri akvaplaningu (pojava kada se voda na putu ispod guma skuplja brže nego što ih pneumatici mogu "odvesti").
Zaključak: Ko želi sigurnost bez kompromisa, tokom ljetnih mjeseci treba se odlučiti za ljetne gume.
Akvaplaning
Mnogo vode na cesti dovodi vozilo s istrošenim zimskim gumama u tešku situaciju. Pri vožnji kroz 100 metara dugu vodenu brazdu dubine do 7 mm automobil s istrošenim zimskim gumama izgubio je kontakt s podlogom već pri brzini od 65 km/h. Oba novija paketa guma pokazala su se znatno boljim.
Mokra cesta
Pri ispitivanju kočenja na mokroj podlozi automobil sa starim zimskom obućom nije imao šansi protiv "kompleta za ljeto". Već pri kočenju pri brzini od 80 km/h pokazala se razlika u kočionom putu u dužini od 6,4 metra.
Suha cesta
Nešto drugačija je situacija na suhoj cesti, utoliko što istrošena zimska guma nije najgora nego je, pomalo iznenađujuće, "fenjer" u ovom segmentu prepustila cjelogodišnjoj gumi. Naime, pri kočenju s brzine od 100 km/h, u trenutku kada se automobil sa novom ljetnom gumom zaustavio, vozilo obuveno u cjelogodišnje gume još se kretalo brzinom od 42 km/h.
Ponašanje guma tokom ljeta
Istrošene zimske gume: Zadržavanje zimskih guma u toplim ljetnim mjesecima znači "kockanje sa sigurnošću". Slabije držanje ceste, viša potrošnja goriva, duži kočioni put, slaba otpornost na akvaplaning. Ne zaboravite: Na visokim temperaturama zimske gume se troše pa neće optimalno poslužiti svrsi ni u svom prirodnom ambijentu – najhladnijem godišnjem dobu.
Cjelogodišnje gume: U cjelini, ljeti su malo bolje od istrošenih zimskih guma, mada ne u svim situacijama – recimo, pri kočenju na suhoj cesti. Cjelogodišnje gume kreirane su prije svega za najhladnije godišnje doba i to područja gdje zime nisu tako oštre. Zadržavanje jednog kompleta guma tokom cijele godine donosi nesiguran kompromis ljeti i zimi, ali i dvostruko brže trošenje pneumatika. Jedina prednost je ušteda zbog neodlaska vulkanizeru na promjenu guma.
Ljetne gume: Čak i pri najmanje zahtjevnom ispitivanju u vožnji na ravnom kao i u krivinama ubjedljivo najbolji izbor u vrelim danima su ljetne gume. Ako se ovome doda sigurnosni aspekt, niža potrošnja goriva i udobnost u vožnji (niži nivo buke pnemumatika), dilema ne bi trebalo biti. Ne savjetuju uzalud stručnjaci da se koriste gume namjenski razvijene za najhladnije i najtoplije godišnje doba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Povezano
/ Najnovije
