Veso Đorem: Sarajlija koji je izmijenio gastro sliku Praga

Naš sugovornik Veso Đorem već decenijama vlada tajnom kako od ugostiteljskog objekta napraviti brend koji će nositi epitet kultni.

Tako je bilo još tokom osamdesetih godina u Sarajevu, kada je Đorem osnovao i vodio klub Crvena Galerija u nekadašnjem CEDUS-u, a potom i Dom pisaca u Kranjčevićevoj ulici, a  tako je i danas kada njegov restoran Luka Lu u Pragu ubrajaju u red najpoznatijih u češkoj prijestolnici.  

Veso Đorem upravo se našao na listi stranaca koji su izmijenili gastro sliku Praga. Objavila je ovo češka revija Reflex u tekstu "Dobyti Prahu". 

Kako stvoriti kultni brend

Luka Lu, smještena na "Maloj strani" grada, može se pohvaliti dugačkim popisom uglednih ličnosti koje su uživale u njenim specijalitetima i originalnom ugođaju - od pokojnog predsjednika Vaclava Havela, velikih čeških umjetnika i slavnih ličnosti, pa sve do zvijezda s područja bivše Jugoslavije koji u ovaj restoran dođu kada god su u Pragu: Gorana Bregovića, Kusturice, Zdravka Čolića. Međutim, restoran svakodnevno ugosti brojne namjernike i slučajne prolaznike koji ne štede riječi hvale za ponudu i koncept iza kojeg stoji nekadašnji dječak s Ilidže. Pitamo ga kako to da je i u slučajevima Crvene galerije, Doma pisaca, a i sada, od ugostiteljskog objekta uspio stvoriti kultni brend: 

"U poslu sam imao drukčiji pristup od kolega, na kraju krajeva, ja i nisam ugostitelj. Mislim da je ključ uspjeha Crvene galerije i Doma pisaca koncept. A taj koncept bila je promocija 'kluba' kroz kulturu. Pokojni Dario Džamonja je tih godina napisao u Oslobođenju tekst Kulturna misija u kafani u kojem tvrdi da je: 'Crvena galerija Vese Đorema uradila za kulturu grada na Miljacki za godinu dana više nego mnoge institucije  za četrdeset  godina'. Tada sam u Titovoj a kasnije u Kranjčevićevoj organizirao i sam finansirao stotinjak programa godišnje. Bile su tu izložbe fotografija i slika, različiti koncerti, promocije knjiga i gramofonskih ploča, filmske i modne revije, usmene novine i drugi programi. To ujedno znači i da me u poslu nije vodio isključivo i samo profit, osjećao sam potrebu da darujem nešto svom Gradu, pa sam to i činio. Tako su i ljudi u svemu  tome prepoznali nešto lijepo i korisno i postali dio te priče. Nisam ja bio Crvena galerija, taj klub su činili svi koji su se tamo kao umjetnici  predstavljali i gosti koji su tamo dolazili. Ja sam se, takođe, pomalo i igrao, ostao sam i do danas - dječak s Ilidže", kaže Đorem u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

A kada si na vrhu, najteže je zadržati takvu poziciju. Pitamo našeg sugovornika kako uspijeva održati konstantnu kvalitetu u poslu: 

"Klub se teško gradi - lako razgrađuje. Ja moram priznati da je biznis za mene malo dosadna stvar. Za tridesetak godina ja nikada nisam izbrojao pazar.  Zato su, valjda, moji konobari prije mene kupovali Golfove. Najvažniji saradnik je moja supruga Tijana koja je zadužena za ozbiljniji dio posla, finansije i slično. Moj dio posla je da kafana bude lijepa, da se u njoj mnogo stvari dešava i da bude gužva. U ovom poslu važan je svaki radnik jer restoran je kolektivno djelo. Zato su porodični restorani uglavnom uspješni", tvrdi naš sugovornik.  

Priča o Jugi je lijepa i tužna

Cjelokupan imidž restorana baziran je na priči o bivšoj Jugoslaviji, zemlji koju su Česi, odnosno tada Čehoslovaci, veoma voljeli i cijenili.  

"Juga je pametna i lijepa priča. Ako ste sačuvali ljepši komadić te priče/zemlje i dijelite to s nekim u velikom gradu koji lijepo prepoznaje, imate šansu i za poslovni uspjeh. Prag i Češka su ozbiljan grad i država. Česi nas dobro poznaju i jako vole, pa i dalje masovno odlaze na ljetovanje u Hrvatsku. Priča o Jugi je svakome lijepa i naravno - tužna." 

Društvo za promociju južnoslavenske kulture u Češkoj Luka Praha, još je jedna aktivnost našeg sugovornika. Brojna kulturna dešavanja, od kojih, npr. predstoji koncert Bajage, rezultat su djelovanja ovog udruženja.

A nešto što ostaje za budućnost su prijevodi južnoslovenskih pisaca na češki jezik, edicija Slovenski jug - Prijateljima Češkim čiji je Đorem urednik. Upravo izlazi jedanaesta knjiga u prijevodu na češki jezik, Bašta sljezove boje Branka Ćopića.