/Vijesti /Svijet

Žestoki udar duboko na teritorij Rusije: Objavljene snimke napada, jedno pitanje još bez odgovora

12
Radiosarajevo.ba
Žestoki udar duboko na teritorij Rusije: Objavljene snimke napada, jedno pitanje još bez odgovora
Prtscr / Twitter / Ukrajina napala ruski teritorij?

U napadu ukrajinske bespilotne letjelice na zračnu bazu Engels u pokrajini Saratov na jugu Rusije poginule su tri osobe, objavilo je rusko ministarstvo odbrane.

Zračna baza Engels udaljena je više od 600 kilometara od Ukrajine, pa je ukrajinska vojska još jednom dokazala da je u stanju pogoditi ciljeve daleko od ukrajinsko-ruske granice. Kijev nije potvrdio napad na ruski aerodrom.

Ukrajinski saveznici, u strahu od širenja rata, ne gledaju blagonaklono na napade na Rusiju.

Pjevač iz BiH imao saobraćajnu nesreću: Na društvenim mrežama podijelio detalje

Pjevač iz BiH imao saobraćajnu nesreću: Na društvenim mrežama podijelio detalje

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je da je njihova protuzračna odbrana oborila ukrajinski dron koji je letio na maloj visini u nedjelju oko 22.35. Krhotine uništene letjelice uzrokovale su smrt triju ruskih vojnika u noći na ponedjeljak, prenio je BBC priopćenje iz Moskve.

No pitanje je jesu li ruske snage uspjele srušiti dron. Britanski Guardian kaže da nisu uspjeli potvrditi da je dron oboren.

Potvrđena je informacija da je letjelica pogodila svoju metu kako je planirano, navodi list. Novinska agencija RBC-Ukrajina izvijestila je da su se čule dvije eksplozije, javlja Jutarnji.

U napadu na vojnu bazu Engels-2 u blizini Saratova ima i mrtvih i ozlijeđenih, piše njemački Spiegel. Prema ruskim medijima, četiri su osobe ozlijeđene. Guverner Saratova Roman Busargin izrazio je sućut obiteljima i prijateljima poginulih, poručujući da nema apsolutno nikakve prijetnje stanovnicima grada Engelsa.

"Avio tehnika nije oštećena", priopćilo je rusko ministarstvo odbrane.

Napadačima pogoduje, među ostalim, i to što su ruski bombarderi kad ne lete stacionirani u svojim bazama na otvorenom. Lako ih se snimi preko satelita i nezaštićeni su, što ih čini relativno lakom metom. Eksperti tvrde da je Engels-2 jedna od najvažnijih baza ruskog ratnog zrakoplovstva, piše Spiegel. U bazi su stacionirane 121. i 184. avio pukovnija s teškim bombarderima, srce ruskog zračnog nuklearnog odvraćanja. Tu stacionirani bombarderi dugog dometa opremljeni su krstarećim projektilima koji mogu biti opremljeni i konvencionalnim i nuklearnim bojevim glavama. Odatle kreću u napade u kojima uništavaju ukrajinsku infrastrukturu.

Kremlj je i ranije optuživao ukrajinske snage da izvode napade na teritoriju Rusije, no u decembru je Moskva izvijestila o napadima još dublje na svom teritoriju. Početkom prosinca Rusija je optužila Ukrajinu za sličan napad na ovaj aerodrom. U tom su napadu oštećena dva dalekometna bombardera Tu-95.

U napadu 5. decembra na rusku zračnu bazu Diagilevo u blizini Rjazana oštećeni su supersonični bombarder Tu-22 i vozilo za napajanje, a trojica vojnika su poginula od krhotina srušenog ukrajinskog drona.

Ukrajina je ranije priznala napade na nekoliko zračnih baza na okupiranom Krimu. Napadi na ruske baze otkrili su da Rusija ima znatne probleme sa svojom protuzračnom obranom.

Rusi tvrde da su Ukrajinci u napadima početkom decembra koristili dronove iz sovjetskog doba te da su ih uspjeli uništiti dok su se približavali. Moguće je da je tada u ukrajinskom napadu na dva ruska aerodroma korištena izviđačka bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141, piše Spiegel.

Taj dron je koristila sovjetska vojska od 1979. Mogao je biti opremljen radarom i infracrvenim kamerama i aterirati padobranom nakon obavljene misije. Proizvodilo ga se u aviotvornici u Harkovu, u današnjoj Ukrajini. Spiegel piše da su proizveli oko 150 komada 14 metara dugačkog i više od šest tona teškog drona, koji su se nakon raspada SSSR-a mogli naći u raznim državama bivšeg Sovjetskog Saveza.

U martu ove godine jedan Tu-141 eksplodirao je u Zagrebu pokraj Studentskog doma "Stjepan Radić".

Svjetski mediji nakon prve serije napada početkom decebra izvještavali su kako bi Ukrajina do kraja godine, dakle ovih dana, trebala dovršiti razvoj dalekometnog drona, koji s eksplozivnim punjenjem težine do 75 kilograma može djelovati u radijusu od tisuću kilometara. Iz ukrajinske državne vojne tvornice Ukroboronprom objavljeno je da novi dron žele isprobati u borbi do kraja godine.

Pitanje je što se događa s ruskom protuzračnom odbranom ako se strana letjelica može probiti sedam stotina kilometara duboko u njen teritorij. To ne bi mogli uspjeti bez dojavljivača na terenu, ističu neki. New York Times je pisao da je u najmanje jednom slučaju zračnog napada bila angažirana i ukrajinska specijalna jedinica, čiji su pripadnici navodili projektile do njihovih ciljeva.

Amerikanci su dosad Ukrajini odbijali isporučiti oružje dometa većeg od 90 kilometara, baš kako bi spriječili napade na Rusiju. Donirali su im višecjevne bacače raketa Himars, koji s posebnim streljivom mogu doseći 300 kilometara. Međutim, Wall Street Journal je objavio da je Pentagon modificirao Himarse tako da Ukrajinci ne mogu to dosegnuti.

Naime, Bijela kuća htjela je spriječiti Kijev da udari na Ruse duboko u njihovu teritoriju i time možda izazove novu eskalaciju rata.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

#Ukrajina #napad #dronovi #Rusija

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (12)

/ Povezano

/ Najnovije