Zašto Australijom hara vatrena apokalipsa i brutalna vrućina?

Požari koji haraju Australijom jedni su od najvećih u historiji te zemlje, a nema naznaka ni da će se smanjiti paklene vurćine i vjetar. Tokom prošlog vikenda jaki su vjetrovi nosili divovske dimne oblake, a požari su do sada ubili 24 ljudi, spalili 16 miliona hektara zemlje i uništili 1.400 kuća.

Neprestani požari su nebo iznad Australije pretvorili u narančastu boju, a udisanje zraka u Sydneyu je toliko loše da mu je ekvivalent kao da ste u jednom danu popušili 37 cigareta. Ubijeno je oko 500 miliona životinja, uključujući trećinu svih koala.

A shocking video of dead animals strewn across a roadside in New South Wales killed in the #AustralianBushfire .

At least 480 million mammals, birds and reptiles are likely to have died in the state alone since September. Devastating.

Credit: The 'new' Batlow Hotel pic.twitter.com/BaGFsMvfm6

— Patrick Greenfield (@pgreenfielduk) January 5, 2020

Temperature se ne spuštaju ispod 40 stepeni, a Sydney je prošle sedmice zabilježio rekordno visoku temperaturu, kao i glavni grad Canberra. U međuvremenu se na sjevernoj obali Australije valja tropska ciklona Blake. Iako je u Australiji trenutno ljeto i visoke temperature su uobičajene, ali nisu uobičajene ovako stravične vrućine i ovako konstantni ekstremni vremenski uvjeti su vrlo alarmantni.

Ova ekstremna vrućina u Australiji nije slučajna. Postojali su razni indikatori i faktori u kišama, temperaturama i vjetrovima, koje su naučnici mogli unaprijed prepoznati. Međutim, Australija je u dubokim mukama ubrzane klimatske krize i pred njom nisu samo ekstremne vrućine već i promjene svih obrazaca kišnih padavina.

Sve ove promjene jako će utjecati i na druge probleme, poput suša i velikih požara. U isto vrijeme, australska vlada nikako ne uspijeva smanjiti svoj doprinos klimatskoj krizi. Naime, australska industrija ugljena jedna je od najvećih u svijetu i jedna od največih „proizviđača“ stakleničkih plinova. Sve to zajedno Australiju predstavlja kao savršen primjer mikrokozmosa svih klimatskih komplikacija.

Vrijeme u Australiji ove godine također je odličan pokazatelj što i ostatak svijeta može očekivati.

Australska klima je inače ozloglašena radi svoje promjenjivosti. Australija se proteže od tropa na sjeveru do umjerenije klime na jugu, dok u sredini ima pustinje. Nalazi se između dva okeana i stalno je pod utjecajem raznih vremenskih prilika, pa se vrijeme na kontinentu iz godine u godinu drastično mijenja i jako je teško predvidjeti kakvo će biti.

Sarah Perkins-Kirkpatrick, viša predavačica na sidnejskom institutu za klimatologiju je za Vox objasnila da su postojali znakovi upozorenja da će ljeto ove godine u Australiji biti brutalno.

Prvo je bila razlika u temperaturi između istočnog i zapadnog dijela Indijskog okeana, koja je prošle bila u pozitivnoj fazi, što je dovelo do puno manje kiše nego inače.

Druga indikacija je bilo kretanje vjetrova oko Antarktike, odnosno njihovo kretanje od sjevera prema jugu. Trenutno su u negativnoj fazi i donijeli su Australiji sušu. Osim toga, zabilježen je i rast temperatura u stratosferi, što je stvaralo suhi i vrući zrak na jugu Australije. Kada se uzme u obzir da se sve ove promjene u Australiji događaju u vrijeme najdramatičnijih klimatskih promjena, to su faktori koji su Australiju doveli do ekstremnih temperatura.

Dugotrajne ekstremne temperature uzrok su i razarajućih požara, a Australija obiluje šumskim i zelenim područjima, koji su jako važan dio australskog ekosistema. Ali, zbog suhog vremena i vrućina vegetacija je postala lako zapaljiva, prenosi 24sata.hr.

Stručnjaci predviđaju da će Australija do kraja stoljeća biti još toplija i temperature u gradovima od čak 50 stepeni. Rezultat će biti još smrtonosniji požari, a u borbi s požarima im više neće pomoći načini i iskustva iz prošlosti, kao ni u borbi s vrućinama.