Vojni analitičar za Radiosarajevo.ba: Huti kotrljaju bure baruta koje može puknuti

Napad SAD-a na jemenske Hute u Crvenom moru u mnogočemu je zakomplikovao sukob na Bliskom istoku.

Huti su velika podrška Hamasu, palestinskoj grupi koja se od 7. oktobra prethodne godine bori protiv izraelske vojske na području Pojasa Gaze. Kada su Huti odlučili da krenu u blokadu prolaza kroz Crveno more, u blizini Jemena gdje su stacionirani, američka i britanska vojska odlučila se za napad.

Ovaj potez za portal Radiosarajevo.ba komentariše vojni analitičar Antonio Prlenda. On naglašava ulogu Huta od početka sukoba u Palestini.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

"Jemenski Huti su od početka Izraelskog sukoba s Hamasom u Gazi izveli na desetke napada na trgovačke i vojne brodove u Crvenom moru i ovakva je gruba reakcija SAD-a i saveznika bila očekivana.

Pazite, pomorski promet najjeftiniji je promet na svijetu. Sigurnost nesmetane plovidbe i pomorskih ruta svjetskim morima i oceanima temelj je međunarodnog biznisa i politike Zapada te svako ugrožavanje toga nikad ne ostaje nekažnjeno. Pa nisu bez razloga SAD izgradile najjaču ratnu mornaricu na svijetu", navodi Prlenda.

12.01.24. 16:19

Šta se dešava? Jedna EU zemlja odbila učestvuje u napadu na Hute u Crvenom moru

Napominje i na prisustvo mornarice SAD-a u ovom dijelu svijeta i prije samog sukoba.

"Još od početka izraelskog sukoba u tome području je američki nosač aviona USS Eisenhower i bilo je i te kako očigledno da SAD ima s čime i kako odgovoriti na takve napade", govori analitičar.

Antonio Prlenda također kaže kako je glavni problem ovog sukoba ustvari mogućnost da on dalje eskalira.

"E sad, problem jeste da jemenski Huti, u svojoj potpori Palestincima, kotrljaju bure baruta koje svakog časa može izaelski sukob pretvoriti u regionalni. A interes SAD-a i Zapada upravo je taj da se konflikt ne proširi po cjieloj regiji i da se mogu i dalje koncentrirati na davanje potpore Ukrajini u njenoj obrani od ruske agresije", navodi Prlenda te nastavlja:

"Kako se odvijaju stvari na Bliskom Istoku, vidimo da je interes svjetske javnosti poprilično skrenut s Ukrajine, pa samim time i jenjava pomoć Ukrajini.

Vidimo po reakciji na zračne udare protiv jemenskih Huta da takav odgovor SAD-a odmah osuđuju Iran, saveznik i Hutija u Jemenu i Hamasa u Gazi, te sama Rusija, koja u Iranu ima jakog saveznika, čak i u agresiji na Ukrajini. Sjetite se da Rusi masovno koriste iranske dronove po udarima na ukrajinsku infrastrukturu i civilne ciljeve."

Naš vojni analitičar dalje pojašnjava zašto je stvarni pobjednik ove eskalacije ustvari predsjednik Rusije, Vladimir Putin.

"Dakle, ako je Putin od Ukrajine želio napraviti zaleđeni sukob, i svoriti uvjete za mirovne pregovore koji će navesti vodu na njegov mlin, jer tamo više ne može puno dobiti, nego samo izgubiti, onda mu to s razvojem događaja na Bliskom Istoku prilično dobro ide.

Jer treba imati u vidu da su i Hamas i Huti oružane skupine koje se daju relativno lako izmanipulirati za nečije interese", govori za Radiosarajevo.ba Antonio Prlenda.

12.01.24. 10:03

Zastrašujuća analiza uglednog medija: Napad na Hute može pokrenuti ogroman sukob?

Smatra, također, da je na ispitu SAD, odnosno da je ovo veliki test za ovu velesilu - od njenog odgovora zavisi mnogo stvari.

"Pri tome će SAD biti na ispitu, da više ne dopušta i spriječava terorističko ugrožavanje pomorskog prometa, ali da u tome odgovoru ne učini da se sukob rasplamsa u još neki veći međunarodni rat. Stvar bi mogla biti posebno opasna ukoliko se u njega otvoreno uključi Iran.

No, to se neće tako brzo dogoditi, dok god Iran (pa i Rusija) ima svoje posredničke oružane skupine, koje podržava ili kontrolira te kojima zagočava situaciju SAD-u na različitim žarištima", naglašava analitičar.

Za kraj, otkriva nam i šta ovo znači za narednu godinu u smislu geopolitike.

"Zadatak za SAD nije nimalo lagan i razloga za zabrinutost ima. Jer ponovno se pokazuje koliko je lako negdje izazvati oružani sukob, a kako je teško zaustaviti ga. U tom pogledu 2024. godina biti će izazovna za svjetsku politiku", kaže na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba Antonio Prlenda.