"U šoku smo": Čudni slučaj jednog pacijenta otkriva kako (i zašto) korona mutira?

Još u proljeće prošle godine jedan 45-godišnjak je otišao u bolnicu Brigham and Women u Bostonu zbog infekcije novim koronavirusom. Liječnici su ga liječili steroidima i otpustili iz bolnice pet dana kasnije.

Ali, njegova infekcija nikada nije nestala. Trajala je 154 dana.

"Primljen je u bolnicu nekoliko puta tokom tih pet mjeseci zbog infekcije COVID-19 i teške upale pluća", kaže dr. Jonathan Li s Harvard Medical School, koji je bio dio tima koji je liječio muškarca.

"Dakle, ovo je poseban pojedinac", kaže Li.

Toliko poseban da njegov slučaj naučnicima nudi iznenađujuće tragove o tome kako su se pojavile nove varijante koronavirusa i zašto uzrokuju eksplozivne epidemije na tri kontinenta. 

Da budemo jasni, ova osoba nije bolovala od tzv. dugotrajnog COVID-a, neko ko mjesecima ima zdravstvenih problema nakon virusa. Taj je čovjek pet mjeseci u svom tijelu imao živi virus koji se razvijao, objašnjava dr. Li. Ista infekcija u njegovom tijelu je trajala pet mjeseci.

"To je jedan od izvanrednih aspekata ovog slučaja", govori dr. Li. "Zapravo je bio vrlo zarazan čak pet mjeseci nakon početne dijagnoze."

Taj je čovjek imao tešku autoimunu bolest zbog koje je trebao uzimati lijekove za suzbijanje imunološkog sistema, što znači da se njegovo tijelo nije moglo boriti protiv koronavirusa jednako dobro kao tijelo zdrave osoba. Neko bi vrijeme postajao bolji, a onda bi virus krenuo u protunapad i čovjek bi se opet razbolio. Nažalost, preminuo je pet mjeseci nakon prve dijagnoze.

Dok su ga liječili, ljekarski tim je svakih nekoliko sedmica uzimao brisove iz tijela i sekvencirao genom virusa.

Li nije mogao vjerovati šta su otkrili.

"Bio sam šokiran", kaže. "Kad sam vidio sekvence, znao sam da imamo posla s nečim potencijalno vrlo važnim."

Li i njegov tim su otkrili da se virus vrlo brzo mijenja u čovjekovom tijelu. Virus istodobno nije stvarao jednu ili dvije mutacije, već čitav skup, klaster od više od 20 mutacija! Naučnici prije nisu vidjeli da SARS-CoV-2, koronavirus koji uzrokuje bolest COVID-19, tako brzo mutira. Nadalje, njihovi eksperimenti otkrili su da neke od tih mutacija pomažu virusu da zaobiđe antitijela!

"Pred sam kraj života tog smo pacijenta liječili monoklonskim antitijelima, od Regenerona", dodaje Li. "Ubrzo nakon toga, vidjeli smo dokaze koji sugeriraju da virus razvija rezistenciju i bježi od ovih antitijela."

Li i njegovi kolege objavili su svoja otkrića u The New England Journal of Medicine početkom novembra 2020, bez puno pompe.

Zatim, otprilike mjesec dana kasnije, pandemija se iznenađujuće preokrenula - i ovaj neobični slučaj u Bostonu dobio je novu važnost. Naučnici iz Velike Britanije i Južne Afrike objavili su da su otkrili nove sojeve koronavirusa. Te su varijante, zaraznije, uzrokovale novi val COVID-19 u brojnim zemljama.

Kad su istraživači promatrali gene ovih sojeva, pogodite što su pronašli? Klaster mutacija koji je izgledao nevjerojatno slično mutacijama pronađenim u virusu pacijenta iz Bostona!

Grupe mutacija nisu bile potpuno identične, ali dijelile su važne karakteristike. Obje verzije su imale oko 20 mutacija, a podijelili su nekoliko ključnih, uključujući mutaciju (N501Y) za koju je poznato da pomaže virusu da se čvršće veže za ljudske stanice i drugu mutaciju (E484K) za koju je poznato da pomaže virusu da izbjegne antitijela.

Otkako su Li i njegovi kolege objavili svoja otkrića, nekoliko drugih timova izvijestio je o sličnim slučajevima u kojima je virus brzo mutirao u imunološki oslabljenoj osobi.

"Dakle, imamo niz primjera, širom planete, stvara nam se haotični klaster nered novih mutacija odjednom", kaže virolog Jeremy Luban s Medicinskog fakulteta Univerziteta Massachusetts. 

Naučnici sada počinju misliti da bi ova dva fenomena mogla biti povezana. Da su se možda novi sojevi pojavili kod ljudi sličnih čovjeku u Bostonu - kod ljudi koji su oslabljeni s imunološkim sistemom i imaju dugotrajne infekcije koronavirusom.

"Mislim da je to vodeća teorija", kaže Luban.

Drugim riječima, naučnici smatraju da ovaj koronavirus možda koristi dugotrajne infekcije kao poligon za mutacije. Dok je unutar jedne osobe, virus može probati sve kombinacije mutacija i metodom pokušaja i pogrešaka otkriti koje su najbolje u izbjegavanju našeg imunološkog sistema ili u tome da virus postane zarazniji.

Većina ovih virusnih inačica najčešće se ne širi dalje, jer se javljaju kod hronično bolesnih pacijenta. No, svako malo, navode oni, nekoj se varijanti posreći, pa zarazi velik broj ljudi i pokrene novu cijelu fazu pandemije.

I ovaj se proces vjerojatno ponovno događa upravo sada, širom svijeta, kod ostalih imunološki oslabljenih pacijenata.

Na kraju bi ove nove inačice mogle ponovno mutirati i stvoriti još opasnije oblike koronavirusa...