U Beču održan javni skup i Marš mira za žrtve genocida u Srebrenici

Povodom 29. Međunarodnog Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici savez bosanskohercegovačkih udruženja u Austriji Consilium Bosniacum je organizirao 7. jula 2024.(nedjelja) Marš mira i javni skup u Beču.

U Maršu mira je učestvovalo preko 2.000 ljudi, koji su kroz jednu od glavnih bečkih ulica sa velikim transparentom Don’t forget Srebrenica preko sat vremena pješačili do Trga heroja, gdje se nalazi rezidencija predsjednika Republike Austrije.

Na Trgu heroja se zatim održao javni skup, na kojem su se obraćali Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Robert Laimer, zastupnik u državnom parlamentu Republike Austrije, Ćamil Duraković, potpredsjednik bh. entiteta, Ernst Woller, predsjednik bečkog parlamenta, Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine – video poruka, Nedžad Avdić, preživjeli genocida u Srebrenici, Hind Hafuda i Eidel Malowicki, ambasadorice MJLC i Damir Saračević, predsjednik saveza bh. udruženja u Austriji Consilium Bosniacum.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Program je vodila mlada naučnica porijeklom iz Makedonije Sheril Sherifoska. Od strane svih prisutnih ovaj događaj je ocijenjen kao izuzetno značajan za bosanskohercegovačku zajednicu i za društvo u širem smislu. Sa javnog skupa se poslane univerzalne poruke istine, pravde i mira, kako za žrtve genocida, tako i za svijet u kojem živimo. Organizatori su istakli da su se danas svi okupili da bi svjedočili istinu o genocidu u Srebrenici, te da ne bi izgubili vjeru u dobro i povjerenje u druge ljude!

"Veoma smo ponosni što su se na današnjem skupu okupili ljudi iz različitih nacija, da bi se na ovaj način zalagali za mir, te mogli biti slobodni i živjeti u slobodnom društvu", istako je Damir Saračević, predsjednik Saveza Consilium Bosniacum.

Potpredsjednik bh. entiteta Ćamil Duraković je pozvao na pokretanje inicijative ozbiljnih ulaganja u istočnu Bosnu, što bi mladima dalo trajnu priliku da rade i da ne napuštaju svoja ognjišta.

Duraković smatra da bi to bio pravi alat protiv genocida, te je zamolio prisutne da se po tom pitanju pokrenu inicijative i ozbiljni projekti. Ministar Sevlid Hurtić je istakao dvije obaveze svih nas prema Srebrenici. Jedna obaveza je potraga za ubijenima i čuvanje sjećanja na njih, dok je druga obaveza podrška preživjelima iz istočne Bosne u povratku i podizanju njihovog kvaliteta života. Austrijski prijatelji iz državnih vlasti su obećali svoju podršku i u budućnosti ovom i sličnim projektima, te izrazili spremnost pomoći inicijativama memorijalizacije genocida u Srebrenici.