Švedska najavila veliku promjenu u obrazovanju: 'Djeca zbog tableta ne znaju čitati i pisati'

Dok su se prošlog mjeseca mlada djeca vraćala u školu širom Švedske, mnogi njihovi učitelji su stavili veći naglasak na štampane knjige, tiho čitanje i vježbanje rukopisa, a manje vremena su posvećivali tabletima, nezavisnom online istraživanju i vještinama kucanja.

Povratak tradicionalnijem načinu učenja odgovor je na pitanja političara i stručnjaka o tome da li je hiperdigitalizirani pristup obrazovanju u zemlji, uključujući uvođenje tableta u predškolske ustanove, doveo do opadanja osnovnih vještina.

Švedska ministrica za školstvo Lotta Edholm, koja je preuzela funkciju prije 11 mjeseci kao dio nove centrističke koalicione vlade, bila je jedna od najvećih kritičarki potpunog usvajanja tehnologije.

Trending

EU 20 godina nakon velikog vala proširenja: Da li je spremna za primanje novih članica?

"Švedski učenici trebaju više udžbenika", rekla je Edholm u martu. "Fizičke knjige su važne za učenje učenika."

Ministrica je prošlog mjeseca objavila u saopćenju da vlada želi poništiti odluku Nacionalne agencije za obrazovanje kojom su digitalni uređaji postali obavezni u predškolskim ustanovama. Planira se ići korak dalje i potpuno prekinuti digitalno učenje za djecu mlađu od 6 godina, saopćilo je ministarstvo za Associated Press.

Schools in Sweden end digital learning for students under 6, and return to more traditional tools such as text books and handwriting lessons for all ages. Education officials cited research that hyper-digitized approach has led to a decline in basic skills. Analog for the win! pic.twitter.com/YTjxQ53f3y

— Phenomenology (@BerryRazi) September 11, 2023

Iako švedski učenici postižu iznadprosječne rezultate za čitanje u poređenju s evropskim prosjekom, međunarodno istraživanje čitalačke pismenosti četvrtog razreda, "Progress in International Reading Literacy Study," ukazalo je na opadanje među švedskom djecom između 2016. i 2021. godine.

U 2021. godini, prosječni rezultat švedskih četvrtaša bio je 544 poena, što je opadanje sa prosjeka od 555 u 2016. godini. Međutim, njihova izvedba i dalje ih je svrstala u sedmo mjesto zajedno s Tajvanom po ukupnom rezultatu testiranja.

U poređenju, Singapur - koji je bio na vrhu rangiranja - poboljšao je svoje rezultate u čitanju iz PIRLS-a sa 576 na 587 tokom istog perioda, dok se prosječan rezultat čitalačkog postignuća Engleske samo malo smanjio, sa 559 u 2016. na 558 u 2021. godini.

Neke poteškoće u učenju mogle su proizaći iz pandemije koronavirusa ili odražavati sve veći broj imigrantskih učenika koji ne govore švedski kao prvi jezik, ali prekomjerna upotreba ekrana tokom školskih časova može dovesti do zaostajanja u osnovnim predmetima, tvrde stručnjaci za obrazovanje.

"Postoje jasni naučni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje studenata", izjavio je Karolinska institut Švedske prošlog mjeseca u saopćenju o nacionalnoj digitalizacijskoj strategiji za obrazovanje zemlje.

What do you think?
"There's clear scientific evidence that digital tools impair rather than enhance student learning," #Sweden's Karolinska Institute said in a statement last month on the country's national digitalization strategy in education. https://t.co/kFMkvZZASm #Cambodia

— Kiripost (@Kiripost) September 12, 2023

"Vjerujemo da bi se fokus trebao vratiti na sticanje znanja putem štampanih udžbenika i nastavničkog iskustva, umjesto da se znanje stječe uglavnom putem besplatno dostupnih digitalnih izvora koji nisu pregledani radi tačnosti", rekao je institut, visoko poštovana medicinska škola usmjerena na istraživanje.

Brza usvajanja digitalnih alatki za učenje također su izazvala zabrinutost Agencije UN za obrazovanje i kulturu.

U izvješću objavljenom prošlog mjeseca, UNESCO je izdao "hitni poziv za odgovarajuću upotrebu tehnologije u obrazovanju". Izvješće poziva zemlje da ubrzaju internet veze u školama, ali istovremeno upozorava da bi tehnologija u obrazovanju trebala biti implementirana na način da nikada ne zamjenjuje nastavu uživo, vođenu od strane nastavnika, i podržava zajednički cilj kvalitetnog obrazovanja za sve.

U švedskoj prijestolnici, Stockholmu, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda u osnovnoj školi Djurgardsskolan, izrazio je odobravanje za više školskih sati bez interneta.

"Više volim pisati u školi, kao na papiru, jer se jednostavno osjeća bolje, znate", rekao je Palmer za AP tokom nedavnog posjeta.

“There’s clear scientific evidence that digital tools impair rather than enhance student learning,” Sweden’s Karolinska Institute, said in a statement in August on the country’s national digitalisation strategy in education.https://t.co/AwjXMbXnQt

— Jenny Anderson (@jwestanderson) September 14, 2023

Njegova učiteljica, Catarina Branelius, rekla je da je bila selektivna u vezi sa zahtjevima da učenici koriste tablete tokom njenih časova, čak i prije nacionalnog pregleda.

"Koristim tablete u matematici i radimo neke aplikacije, ali tablete ne koristim za pisanje teksta", rekla je Branelius. Učenici mlađi od 10 godina "trebaju vremena i prakse i vježbanja pisanja ... prije nego što im uvedete pisanje na tabletima."

Online nastava je vrlo diskutovana tema širom Evrope i drugih dijelova Zapada. Na primjer, Poljska je upravo pokrenula program davanja vladinog laptopa svakom učeniku koji kreće u četvrti razred u nadi da će zemlju učiniti konkurentnijom u tehnološkom smislu.

U Sjedinjenim Američkim Državama, pandemija koronavirusa je natjerala javne škole da obezbijede milione laptopa kupljenih novcem federalne pomoći za pandemiju osnovnim i srednjim školama. Međutim, još uvijek postoji digitalna razlika, što je jedan od razloga zašto američke škole obično koriste i štampane i digitalne udžbenike, rekao je Sean Ryan, predsjednik odjela za škole u SAD-u u izdavačkoj kući McGraw Hill.

"Na mjestima gdje nema povezanosti kod kuće, obrazovatelji se ne žele previše oslanjati na digitalno jer brinu o svojim najranjivijim učenicima i žele osigurati isti pristup obrazovanju kao i svima ostalima", rekao je Ryan.

28.07.23. 16:38

Savjet jedne mame: 'Ukinuli smo tehnologiju našoj djeci, preporodili smo se'

Njemačka, koja je jedna od najbogatijih zemalja u Evropi, poznata je po sporoj digitalizaciji vladinih programa i informacija svih vrsta, uključujući obrazovanje. Stanje digitalizacije u školama također varira među 16 saveznih država zemlje, koje su odgovorne za sopstvene kurikulume.

Mnogi učenici mogu završiti školovanje bez obaveznog digitalnog uputstva, kao što je kodiranje. Neki roditelji brinu da njihova djeca možda neće moći konkurirati na tržištu rada sa mladim ljudima iz drugih zemalja koji su bolje obučeni u tehnologiji.

Sascha Lobo, njemački pisac i konsultant koji se fokusira na internet, smatra da je potreban nacionalni napor kako bi se njemački studenti pravilno obučili, inače će zemlja rizikovati pad u budućnosti.

"Ako ne uspijemo učiniti obrazovanje digitalnim, naučiti kako digitalizacija funkcioniše, tada više nećemo biti uspješna zemlja za 20 godina", rekao je u intervjuu za javnog emitenta ZDF krajem prošle godine.

Kako bi se suprotstavila opadanju čitanja u četvrtom razredu u Švedskoj, vlada je najavila investiciju vrijednu 685 miliona kruna (120 miliona KM) u kupovinu knjiga za škole zemlje ove godine. Još 500 miliona kruna (81 milion KM) godišnje će biti potrošeno u 2024. i 2025. godini kako bi se ubrzao povratak udžbenika u škole.

Nisu svi stručnjaci uvjereni da je švedski povratak osnovama isključivo u najboljem interesu učenika.

03.09.23. 10:15

Djeca su stalno sa mobitelima u rukama. Stručnjaci upozoravaju: 'To može biti opasno'

Kritika utjecaja tehnologije "popularan je potez kod konzervativnih političara", rekao je Neil Selwyn, profesor obrazovanja na Univerzitetu Monash u Melburnu, Australija. "To je praktičan način da se pokaže ili signalizira predanost tradicionalnim vrijednostima."

"Švedska vlada ima validan argument kada kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema jednostavnih dokaza o tome što funkcioniše s tehnologijom", dodao je Selwyn. "Tehnologija je samo jedan dio vrlo kompleksne mreže faktora u obrazovanju."