Šest razloga kolapsa Afganistana

Pola godine nakon dramatičnih prizora povlačenja američkih i drugih NATO snaga iz Afganisatana, slika zemlje koja je ostala u rukama talibana još je poraznija.

Talibani su brzo zauzeli čitavu teritoriju, srušili bivšu vladu koju je podržavao Zapad i preuzeli vlast u Afganistanu. Međutim, njihovu vladu još nije priznala ni jedna zemlja.

I dok talibani traže međunarodno priznanje, humanitarna kriza koja pogađa zemlju sve jače prijeti da preraste u humanitarnu katastrofu.

Trending

Sindikat radnika trgovine BiH tvrdi: Tržni centar u bh. gradu radi uprkos neradnoj nedjelji

Većina od 38 miliona stanovnika Afganistana je ispod granice siromaštva, kažu iz Ujedinjenih nacija, piše Slobodna Evropa. 

Njihovi podaci pokazuju da blizu 8,7 miliona Afganistanaca, od kojih milion djece, praktično umire od gladi, a da samo dva posto ljudi u toj zemlji ima dovoljno hrane. Agencije UN-a zatražile su od donatora 4,4 milijarde dolara humanitarne pomoći za Afganistan, što je najveća ikada tražena pomoć za jednu zemlju.

USKRAĆENI MEĐUNARODNI FONDOVI

Afganistanska ekonomija najviše se oslanjala na međunarodnu pomoć koja je činila oko 40 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje.

S povlačenjem stranih trupa i dolaskom talibana na vlast, SAD i drugi strani donatori obustavili su pomoć Afganistanu, a isplate su zaustavile i Svjetska banka i Međunarodni monatarni fond (MMF).

Omarudin, stanovnik Kabula, više od 20 puta se prijavio talibanskom režimu u nadi da će dobiti nešto pšenice koje su strane zemlje donirale kao humanitarnu pomoć.

Talibani su, međutim, u oktobru pokrenuli program "hrana za rad" koji nalaže da se za dobijanje humanitarne pomoći moraju obavljati fizički poslovi na javnim radovima.

"Posao po tom programu dobili samo oni koji imaju veze kod talibana", kaže Omarudin.

Takvom situacijom posebno su pogođene siromašne afganistanske udovice. One ne mogu da dobiju stranu pomoć koju distribuiraju talibani, zato što militantna grupa ne dozvoljava ženama da rade.

"Pomoć koja dolazi iz drugih država širom svijeta namenjena je siromašnima", kaže Fatima, udovica iz Kabula.

"Mi koji nemamo muškarca u porodici, očajni smo. Talibani pšenicu daju makar nekim muškarcima, u zamjenu za rad".

Program talibana "hrana za rad" oslanja se na rezerve žitarica koje je prethodnoj vladi donirala Indija.

Isporuka strane pomoći na koju su se zapravo mnogi Afganistanci oslanjali u poslednje dvije decenije u velikoj mjeri je zaustavljena otkako su talibani u augustu preuzeli vlast u toj zemlji.

Međunarodne donacije do tada su finansirale su 75 odsto budžeta afganistanske vlade - od uvoza energenata do nastavničkih plata.

Kritičari u međunarodnoj zajednici kažu da su rasprostranjeni navodi da talibani zloupotrebljavaju donacije hrane, najbolji argument za zadržavanje strogih međunarodnih zabrana u finansijskim tokovima ka Afganistanu.

Ocjenjuju i da bi taj novac talibani mogli da iskoriste za finansiranje terorizma, te da bi omogućavanje pristupa tim sredstvima značilo nagradu i legitimaciju režima koji je od Zapada i dalje označen kao teroristička organizacija.

Iako je razvojna pomoć zaustavljena, dobar dio međunarodne zajednica i dalje isplaćuje humanitarnu pomoć. Najveća briga je kako da zaobiđu talibane, te da pomoć stigne u ruke onima kojima je neophododna.

Kako bi se ublažila humanitarna kriza, SAD i Savet bezbijednosti Ujedinjenih nacija u decembru 2021. odobrili su izuzetke za dostavu hrane i lijekova u Afganistan.

Prema tim izuzecima, većinu hrane treba da direktno distribuiraju UN i nevladine organizacije siromašnima u Afganistanu.

ZAMRZNUTA SREDSTVA

Odlazeći iz Afganistana, SAD i druge zapadne zemlje su zamrznule devizne rezerve centralne državne "Da Afganistan banke" (DAB). Riječ je o oko 9 milijardi dolara od kojih se većina nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ujedinjene nacije su usjele da novoj administraciji obezbjede izvesnu likvidnost i dozvole da plaća uvoz, što se odnosi i na struju.

U međuvremenu, nestašica gotovine, zatvaranje banaka i obustava transfera novca u Afganistan od kada su talibani zauzeli Kabul i dalje doprinose hiper inflaciji i rastu troškova hrane.

Afganistanac Esanulah (Ehsanullah) i njegova supruga nedavno su dobili trojke. On jedini u porodici ima posao. Radi kao nadničar na građevini u Kandaharu ali, kako kaže, nema dovoljno novca da prehrani čitavu porodicu.

"Nemam drugog izbora nego da prodam jedno ili dvoje dece.", kazao je Esanulah za RSE. "Prošlu noć nismo imali čime da ih nahranimo, pa smo im davali kakšir (tradicionalno piće). Situacija je veoma teška", rekao je on.

Milioni ljudi su ostali bez posla ili rade, a ne dobijaju plate.

"Glad i patnja mogli da ubiju mnogo više Afganistanaca nego što su to učinili bombe i meci u proteklih 20 godina", upozorila je Međunarodna krizna grupa (ICG).

NEZAPOSLENOST

Više od pola miliona Afganistanaca ostalo je bez posla ili su otjerani sa svojih radnih mjesta od kako su talibani preuzeli zemlju, pokazuju podaci Međunarodne organizacije rada UN-a. Time su najviše pogođene žene i pripadnici LGBT+ populacije. Zaposleni u državnom sektoru koji su uspjeli da zadrže pozicije, već mjesecima ne primaju plate.

Kako se ekonomska kriza u zemlji produbljuje pod vlašću talibana, prodavac ulične hrane u Kabulu priča za Radio Azadi, servis RSE/RL-a, da mu je prodaja naglo opala, te da sve teže uspijeva da prehrani svoju veliku porodicu.

"Ja izdržavam svoju 15-članu porodicu. Posljednja dva mjeseca nisam zaradio ništa. Ljudi više ne kupuju na ulici", rekao je on i dodao da ne zna od čega će se dalje izdržavati jer "posla nigdje nema".

Iako su talibani obećavali umjereniju vladavinu i veća prava žena, od njihovog dolaska na vlast većina srednjih škola zatvoreno je za djevojke i žene, a većina njih su ostale bez posla.

Osim toga, talibanska vjerska policija objavila je plakate na kojima ženama naređuju da se pokriju.

Iz UNDP-a kažu da politika talibana da ograniče ženama rad i obrazovanje pogoršava ekonomski kolaps, procjenjujući da bi smanjenje zaposlenosti žena moglo koštati zemlju do milijardu dolara ili pet odsto BDP-a.

INTERNO RASELJENI

Samo tokom 2021. godine interno je raseljeno bezmalo 700.000 ljudi - od kojih 60 posto čine djeca, a 20 posto žene, pokazuju podaci UN-a. Na situaciju u Afganistanu značajno utiče i zima koja krizi daje novu dimenziju, na šta je ukazao i Kristofe Garnje (Christophe Garnier) iz organizacije Ljekari bez granica. "Ti ljudi nemaju posao, prihod, zemlju, dom ni hranu", rekao je on je prilikom posjete izbjegličkom kampu u Heratu, gradu na zapadu Afganistana.

KLIMATSKE PROMENE I SUŠA

Afganistan je pogodila i suša kakva u toj zemlji decenijama nije viđena, pa su se, s obzirom na činjenicu da 75 posto Afganistanaca živi od poljoprivreda, mnogi mučili da prehrehrane svoje porodice i prije dolaska talibana. Prema podacima Svjetskog programa za hranu (World food program) 40 posto ovogodišnjih usijeva je propalo, što je cijenu žita podiglo za 25 odsto.

U regionu Ghor u centralnom Afganistanu, poljoprivredniku Murtazi Farzanu suša je uništila kompletan usijev krompira i ostavila ga da se nada međunarodnoj pomoći, koja je takođe presušila od kako je država u rukama talibana.

"Zasejao sam oko 150 kilograma krompira, a nisam dobio skoro ništa od prinosa", rekao je on.

Mnogi ljudi su iz sela pobjegli u glavni grad regiona, Firozkoh gdje žive u kampovima.

Jedna od njih je i Zahra koja je sa porodicom napustila svoje selo jer su im propali svi usijevi.

"Suša je sve uništila. Potrebna nam je pomoć. Otišli smo misleći da će uslovi biti bolji, ali ni ovdje ništa nije drugačije", rekla je Zahra.

Jedan talibanski zvaničnik iz Ghora rekao je za Radio Azadi RSE/RL-a da je izgubljeno skoro 70 odsto prinosa u tom regionu koji jedan od najpogođenijih sušom u Afganistanu.

Prosječne temperature u Afganistanu porasle su za 1,8 stepeni Celzijusa od 1950. do 2010. godine, što je otprilike dvostruko više od globalnog prosjeka.

Padavine u Afganistanu su decenijama varirale, pri čemu je veći dio zemlje bio sušan tokom gotovo čitave godine. Ipak, klimatski stručnjaci kažu da se obrasci padavina tamo sve više mijenjaju.

Oni očekuju da će sve veće suše izazvati ozbiljnu krizu u zemlji u kojoj 75 odsto građana živi od poljoprivrede.

Upozoravaju i da globalne klimatske promjene znače da će u nekim dijelovima zemlje biti kratkotrajnih obilnih kiša tokom proljeća, kada je tlo manje sposobno da ih apsorbuje, što bi moglo da dovede do bujičnih poplava.

ZDRAVSTVENI SISTEM U KOLAPSU

Državni zdravstveni sistem, koji je dvije decenije podupiran stranom pomoći, bio je poljuljan čak i prije nego što su talibani preuzeli vlast sredinom afgusta. Pandemija, pa onda i međunardne sankcije dodatno su otežale njegovo funkcionisanje.

"Situacija je strašna", rekao je Kan, stanovnik istočne provincije Kunar, za Radio Azadi RSE/RL-a.

Glavni problem koji utiče na zdravstveni sektor u Afganistanu je gubitak finansijske pomoći, kaže pomoćnica direktora za Aziju organizacije Human Rights Watch, Patriša Gosman (Patricia Gossman).

"Nema novca za plaćanje zdravstvenih radnika. Nema novca za kupovinu lijekova", rekla je Gosman, koja je dodala da je sistem "već bio slab" u vrijeme prethodne vlade. "Sa bivšim donatorima koji su sada blokirali pomoć, ne humanitarnu pomoć, već stvarni novac za isplatu plata, situacija u zdravstvu je u slobodnom padu kao i ostatak ekonomije."

Stotine zdravstvenih ustanova u Afganistanu zatvoreno je otkako su talibani srušili međunarodno priznatu vladu u Kabulu.

Abdul Bari Omari, zamjenik direktora sektora za javno zdravstvo, rekao je u oktobru za RSE da skoro 90 odsto zdravstvenog sistema zavisi od strane pomoći, što je dovelo do zatvaranja 2.300 zdravstvenih centara kada je ta pomoć prekinuta.

Dječiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF) i Ljekari bez granica (MSF) kažu da su nakon talibanskog preuzimanja vlasti primjeti odliv medicinskog osoblja, kao i porast broja pacijenata. Neuhranjenost navode kao jedan od glavnih zdravstvenih problema.

Očekuje se da će se neuhranjenost brzo povećavati kako siromaštvo u zemlji raste.

Afganistan nije zaobišla ni pandemija koja je poljuljala i stabilnije zemlje od Afganistana.

Zvaničnici državne avganistansko-japanske bolnice u Kabulu, jedine aktivne bolnice za liječenje pacijenata oboljelih od COVID-19 u Afganistanu, rekli su za RSE da zaposleni nisu dobili plate tri mjeseca.

Glavni ljekar Tarik Ahmad Akbari kazao je da ustanovi nedostaje sredstava za kupovinu lijekova, kiseonika, pa čak i hrane za pacijente.

Akbari je rekao da bolnica šalje zahtjeve za finansijsku pomoć vlastima i institucijama, kako u zemlji tako i van nje, te da bi bolnica mogla biti primorana na zatvaranje ako im molbe ne budu uslišene.

KAKO SE STIGLO DOVDE?

Nakon terorističkih napada Al Kaide na New York i Washington 11. septembra 2001., međunarodna vojna koalicija predvođena SAD-om, ušla je u Afganistan kojim su do tada vladali talibani.

Dvadeset godina kasnije - afgusta 2021., odlukom predsjednika SAD-a, Joeja Bidena, a na osnovu sporazuma koji je ranije potpisan sa talibanima, američka vojska praćena trupama drugih NATO članica, napustila je Afganistan. Za kratko vrijeme talibani su povratili čitavu teritoriju i ponovo preuzeli upravljanje zemljom.

Ni jedna država do sada nije priznala talibansku vladu. Krajem januara u Oslu otvoreni su trodnevni pregovori između talibanske delegacije i predstavnika Sjedinjenih Država, Francuske, Britanije, Njemačke, Italije, Evropske unije i Norveške, te civilnog sektora. Iako su talibani razgovore pokušali da iskoriste kako bi prišli korak bliže međunarodnom priznanju i naklonosti, u fokusu su bila ljudska prava i humanitarna situacija u Afganistanu.

Međutim, prije nego što pristanu na ublažavanje sankcija, zapadne sile, između ostalog, zahtijevaju povećanje prava za afganistanske žene i djevojčice, te da talibanska administracija podijeli vlast sa manjinskim etničkim i vjerskim grupama u Afganistanu.