Putin pred zidom, Europa mu je postavila savršenu zamku: 'Možda najvažniji trenutak od početka rata'

Poziv na primirje je prijedlog koji Kremlj ne može ni potpuno prihvatiti ni odbiti, ali bi ga mogao natjerati na neugodan izbor – otkrivajući prave namjere Vladimira Putina u ratu koji je sam pokrenuo.

Europski lideri odlučili su provjeriti može li se uopće doći do ozbiljnih mirovnih pregovora, baš u trenutku kad Rusija sprema ljetnu ofanzivu. Ukrajinska vojska ima nešto više od 30 sati da pripremi linije odbrane za moguće jednomjesečno primirje, nakon čega bi uslijedili pregovori u kojima bi se odlučivalo o granicama zemlje.

Za Ukrajinu, Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku i Poljsku izbor nije bio lak. Trumpova administracija sve otvorenije pokazuje nestrpljenje – kako prema Moskvi, tako i prema Kijevu – i postoji realna opasnost da se SAD povuče iz procesa, što bi za Europu bilo sigurnosno katastrofalno.

Trending

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o Gazi, dvije države našeg regiona suzdržane

Zahvaljujući naporima Macrona, Starmera i Zelenskog, Bijela kuća je bila prisiljena podržati europsku inicijativu – prijedlog za 30-dnevno bezuslovno primirje, koji je prvi put iznesen na sastanku u Saudijskoj Arabiji. Europa sada traži da SAD nadgleda poštivanje dogovora i podrži masivne sankcije ako Rusija prekrši primirje.

Kremlj više ne može izbjegavati odgovor frazama poput 'moramo razgovarati o detaljima'. Mora jasno odlučiti – prihvata li prijedlog, odbacuje ga ili ga ignoriše. Moguće je da će, kao i ranije, pokušati zamagliti situaciju i prebaciti krivicu na Ukrajinu.

Ovo je možda najvažniji diplomatski trenutak u ratu. Vrijeme je ključni faktor – dogovor koji treba trajati 30 dana mora biti osmišljen za manje od dva dana.

Mnoga pitanja ostaju neodgovorena: može li Ukrajina svojim vojnicima zabraniti da se brane? Imaju li SAD dovoljno kapaciteta za nadzor stotina kilometara fronta? Dokazi o ruskom kršenju primirja bit će ključni u borbi protiv dezinformacija.

Primirje bi moglo biti skupo za Ukrajinu. Ako se uzdrže od reakcije, mogli bi izgubiti teritoriju. Ako SAD procijeni da je Kijev problem, podrška bi mogla oslabiti. Europsko jedinstvo je na vrhuncu, ali može brzo popustiti ako Washington odstupi.

No, alternativa – ne poduzeti ništa – bila bi još gora. Dva mjeseca dodatne ruske agresije mogli bi značiti novu tešku zimu za Ukrajinu. Europa i Ukrajina žele saznati želi li Putin uopće mir. Put do tog odgovora je neizvjestan, pun zamki i političkih igara.

Lideri pet najvećih europskih armija, okupljeni u Kijevu, djeluju uvjereni su da Putin ne želi mir. Pred njima su sedmice pokušaja da to dokažu – i da ubijede Trumpa da mora biti odlučniji prema Rusiji nego što je bio Biden.