NATO obilježava 70 godina postojanja: BiH potencijalna članica

Sjevernoatlantski savez (NATO) obilježava jubilarnu 70. godišnjicu postojanja, po čemu je najdugovječnija vojna organizacija na međunarodnoj sceni.

NATO Štab Sarajevo, povodom 70. godišnjice NATO saveza, ističe kontinuiranu predanost NATO-a Bosni i Hercegovini.

"Savez već godinama podržava reforme i pomaže izgradnju sposobnosti koje će biti od koristi svim građanima Bosne i Hercegovine",saopćeno je iz NATO Štaba Sarajevo.   

Kroz aktivnosti NATO Štaba Sarajevo, Savez će nastaviti surađivati i pružati pomoć Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH i drugim bh. institucijama u njihovim aktivnostima na zadacima u skladu s Partnerstvom za mir, fokusirajući se na svakodnevna reformska nastojanja.

"Sve te reforme za cilj imaju jačanje ključnih stubova bh. društva, da ga učine transparentnijim, efikasnijim i sposobnim odgovoriti na potrebe svojih građana", poručuju iz NATO Štaba Sarajevo.

NATO je osnovan potpisivanjem Sjevernoatlantskog sporazuma u Washingtonu 4. aprila 1949. godine, osnovalo ga je 12 država tadašnjeg zapadnog bloka. Sedam decenija kasnije, NATO je i dalje jedna od najuticajnijih vojno-političkih organizacija u svijetu i okuplja 29 država.

U sjedištu NATO-a u Briselu u završnoj su fazi pripreme za prijem Sjeverne Makedonije kao 30. članice saveza.

Cilj NATO-a je očuvanje sigurnosti i suvereniteta članica vojnim i političkim sredstvima. Ključna odredba Sjevernoatlantskog sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, odnosno njegov Peti član u kojem se navodi da će se oružani napad na jednu ili više članica smatrati napadom na sve članice.

Prvobitno je NATO osnovan kako bi se zaustavilo širenje vojnog i političkog utjecaja tadašnjeg Sovjetskog saveza, a vremenom se ta organizacija suočila sa mnogo složenijim izazovima i nerijetko je njena efikasnost predmet rasprava.

Završetkom Hladnog rata i raspadom Sovjetskog saveza, NATO saveznici su osjetili relaksaciju pritiska i drastično su smanjili izdvajanja za sektor odbrane.

Ruska aneksija Krima 2014. godine je bio svojevrsni signal NATO-u da je vječna sigurnosna prijetnja i dalje živa. Iste te godine na samitu u Varšavi lideri članica NATO-a su usaglasili načelo da godišnje za odbranu izdvajaju po najmanje dva posto bruto nacionalnog proizvoda.

Još jedna od prekretnica za trend sve većih izdvajanja za odbranu unutar Saveza bile su i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preispitivanju opravdanosti postojanja NATO-a. Trump zagovara ravnopravnu raspodjelu troškova unutar NATO-a i poručuje kako SAD doprinosi najviše u toj organizaciji, ali da njegov doprinos nije bezuvjetan.

Trenutno su sve članice NATO-a počele povećavati budžetska izdvajanja za odbranu. Prema zvaničnim podacima, NATO je od 2016. godine potrošio 41 milijardu dolara dodatnih sredstava. Očekuje se da do kraja ove godine to poraste i na 100 milijardi dolara. Prošle godine je sedam članica ispunilo obećanje o izdvajanju dva posto BDP-a za odbranu.

Suočen s novim izazovima koji imaju i globalni karakter, NATO je primoran da funkcionalnost i efikasnost ostvaruje stalnim ažuriranjem i prilagođavanjem.

Na prošlogodišnjem samitu NATO je u Briselu usvojio niz važnih odluka o modernizaciji i adaptaciji rukovodeće strukture. Članice su odobrile inicijativu povećanja stepena spremnosti NATO-a, a što se posebno odnosi na sposobnost brzog i adekvatnog odgovaranja na moguće prijetnje iz Rusije.

Inicijativa predviđa stepen spremnosti da u roku od najviše 30 dana za angažman bude spremno po 30 mehaniziranih bataljona, zračnlih flota i mornaričkih brodova.

NATO je najavio i intenzivnije učešće u borbi protiv terorizma u svijetu, a misija obuke u Iraku je jedan od važnijih iskoraka u tom pravcu.

S ciljem jačanja, ali i pokazivanja spremnosti, NATO i dalje pridaje veliku važnost provedbi vojnih vježbi. Prošle godine su saveznici izveli više od 100 takvih vježbi, uključujući i najveću od njih koja je izvedena u Norveškoj. Poznata pod nazivom “Trident Juncture“, Bila je to najveća vojna vježba od završetka Hladnog rata. Učestvovalo je 50.000 vojnika, 250 aviona, 65 brodova i 10.000 vojnih vozila.

Kako bi zadržao i povećao utjecaj u svijetu, NATO i dalje provodi politiku otvorenih vrata.

Zemlje koje žele postati punopravna članica NATO-a trebaju biti iz Evrope, imati demokratski sistem i kapacitete i želju da doprinesu sigurnosti euroatlantske regije.

U tom kontekstu, Sjeverna Makedonija je već jednom nogom ušla u NATO, i do statusa punopravnog članstva je dijeli samo proces ratifikacije protokola u nacionalnim parlamentima članica.

Potencijalne buduće članice NATO-a su Gruzija, Bosna i Hercegovina i Ukrajina.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvrdi da je taj savez najjači u historiji i svoj uspjeh postiže adaptacijama na novonastale izazove.

Vojni savezi kroz historiju su tradicionalno imali kratke vjekove, a NATO se može pohvaliti činjenicom da odolijeva izazovima i djeluje već sedam decenija.