Napetost raste: Kongres treba potvrditi rezultate američkih predsjedničkih izbora

Novi saziv američkog Kongresa, koji se konstituirao u nedjelju u Washingtonu u napetu ozračju zbog neizvjesnosti ko će imati većinu u Senatu i najave skupine republikanaca da će osporiti izbornu pobjedu demokrata Joea Bidena, u srijedu će održati sjednicu na kojoj bi trebao potvrditi rezultate predsjedničkih izbora.

Američki predsjednik Donald Trump, koji i dalje ne priznaje Bidenovu pobjedu, pojačao je proteklih dana pritisak na stranačke kolege u Kongresu u očajničkom naporu da se na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, na kojoj je broje glasovi izbornog kolegija koji je u decembru proglasio Joea Bidena pobjednikom američkih predsjedničkih izbora, preokrene izborna pobjeda demokratskog protivnika.

Njegovi pokušaji da u bezbrojnim sudskim postupcima promijeni izborne rezultate završili su neuspjehom, no unatoč tome on i dalje ponavlja teze o masovnim izbornim prevarama bez ikakvih dokaza.

Ipak u svoje je teorije zavjere uspio uvjeriti mnogo Amerikanaca, a posebno republikansku izbornu bazu, pokazuju istraživanja javnog mišljenja. Republikanski prvaci koji su odlučili priznati Bidenovu pobjedu izloženi su njegovim nesmiljenim napadima na društvenim mrežama, ponajviše na Twitteru koji se pretvorio u jedno od njegovih najmoćnijih oružja.

Pritisak

Tokom nastupa u ponedjeljak, na predizbornom skupu u Georgiji za dvoje republikanskih kandidata za Senat, Trump se usmjerio na ulogu američkog potpredsjednika u proceduri potvrde rezultata glasanja izbornog kolegija koji je proglasio Joea Bidena pobjednikom američkih predsjedničkih izbora.

Iako je ta uloga Mikea Pencea, kao predsjednika Senata, ceremonijalna Trump je i u ponedjeljak tražio da Pence učini "to za nas". Ranije je poručivao kako želi da Pence odbije potvrditi Bidenovu pobjedu na sjednici Kongresa.

"Nadam se da će Mike Pence učiniti to za nas, moram vam reći", rekao je Trump okupljenima. "Nadam se da će naš veliki potpredsjednik, naš veliki potpredsjednik, učiniti to za nas. On je sjajan momak. Naravno, ako to ne učini neću ga više toliko voljeti".

U nedjelju je objavljeno da je američki predsjednik Donald Trump u telefonskom razgovoru tražio da mu državni sekretar Georgije, republikanac Brad Raffensperger "nađe" dovoljno glasova kako bi mu poništio izborni poraz u toj državi.

Snimku telefonskog razgovora prvi je objavio Washington Post. List je napisao da se Trump naizmjence dodvoravao, molio i prijetio Raffenspergeru neodređenim kaznenim posljedicama.

List je naveo i da su Raffensperger i njegov savjetnik tokom cijelog razgovora odbacivali Trumpove tvrdnje i odgovorili predsjedniku da se oslanja na osporene teorije urota o izborima koji su bili pošteni.

"Gledajte, sve što želim je ovo. Želim samo naći 11.780 glasova, što je jedan više nego što imamo. Zato što smo pobijedili u državi", kazao je Trump u razgovoru ustrajavajući da "nema šanse" da je izgubio u Georgiji.

Zbog tog razgovora dvoje demokratskih zastupnika u Kongresu zatražilo je pokretanje kaznene istrage protiv Trumpa.

Neizvjesnost

Zastupnički dom u nedjelju je na konstituirajućoj sjednici izabrao ponovno Nancy Pelosi (80) za predsjednicu doma. Demokratsku su stranku izbori u novembru oslabili gubitkom 11 zastupničkih mjesta te sada imaju tek tijesnu većinu od 222 prema 212 zastupnika.

Kontrola Senata ovisit će, međutim, o dva izbora koji se danas održavaju u Georgiji.

Ukoliko bi nakon isteka šestogodišnjeg mandata republikanski senator David Perdue i republikanska senatorica Kelly Loffler pobijedili, njihova bi stranka zadržala tanku većinu i imala moć da blokira neke od Bidenovih najambicioznijih planova. Da bi demokrati vratili gornji dom, njihovi kandidati Raphael Warnock i Jon Ossoff moraju osvojiti oba senatska mjesta.

U tom slučaju uz omjer snaga 50:50 presudni glas u Senatu bit će onaj potpredsjednice Kamale Harris.

Zbog važnosti izbora za dva senatska mandata, dan prije izbora u kampanje kandidata svojih stranaka uključili su se osobno i sadašnji i budući američki predsjednik Donald Trump i Joe Biden nastupima na završnim predizbornim skupovima.

Republikanci

Ustavna obveza Kongresa da potvrdi rezultate izbornog kolegija, koja je inače formalnost, ove godine se pretvara u pokušaj Trumpu lojalnih republikanaca da ospore Bidenovu pobjedu. Njihov stav bi mogao zakomplicirati prioritetni zadatak koji si je odredio Joe Biden: "pomiriti" Ameriku prevladavanjem stranačkih razlika.

Grupa od desetak republikanskih senatora predvođena Tedom Cruzom najavila je da će se u Kongresu na sjednici 6. januara usprotiviti priznavanju rezultata izbornog kolegija i Bidenovoj pobjedi. Isto je najavilo i oko 140 republikanaca u Zastupničkom domu Kongresa, što bi značilo da Kongres možda neće isti dan potvrditi rezultate izbora nego dan kasnije jer bi tada morao raspraviti o prigovorima na rezultate izbora u svakoj saveznoj državi koje ti zastupnici ospore.

A oni su najavili da će osporiti rezultate u njih šest u kojima je Trump gubitnik.

Trumpovi pristaše najavili su prosvjedni marš u srijedu kada će zasjedati Kongres kako bi službeno potvrdio odluku elektorskog kolegija.

Desetorica bivših američkih ministara obrane upozorila su u pismu objavljenom u nedjelju da se vojska ne bi trebala miješati u pokušaje predsjednika Donalda Trumpa da spriječi prijenos vlasti na novoizabranoga predsjednika Joea Bidena.

Potpisnici pisma, među kojima su i Mark Esper, kojega je Trump otpustio u studenome, te James Mattis, također jedan od bivših ministara obrane Trumpove administracije, ističu kako je došlo vrijeme za prihvaćanje činjenice da je republikanac Trump izgubio izbore održane 3. novembra 2020. te da će ga 20. januara naslijediti Biden.

"Naši su izbori provedeni. Ponovno prebrojavanje glasova je završeno. Sve prijave o potencijalnim nepravilnostima sudski su riješene. Rezultate su potvrdili guverneri. Elektori su glasovali. Vrijeme dovođenja izbornih rezultata u pitanje je prošlo", stoji u njihovu pismu.

Pismo su potpisali i Dick Cheney, potpredsjednik u administraciji Georgea W. Busha, te Donald Rumsfeld, koji je kao ministar obrane služio predsjedniku Geraldu Fordu te potom ponovo Georgeu W. Bushu.

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden na dužnost stupa 20. januara.