Ko je bio Jevgenij Prigožin? Od teškog života na ulicama Rusije do bogatstva i fatalnog kraja

Šef plaćenićke grupe Wagner Jevgenij Prigožin je poginuo u padu aviona u srijedu, 23. augusta.

Nakon više od godinu dana borbe uz ruske trupe tokom invazije na Ukrajinu, Jevgenij Prigožin je pokrenu pobunu protiv Vladimira Putina, a nekih mjesec dana nakon okončanja pobune, Prigožin je poginuo u padu aviona. 

Prigožin je dugo vremena bio jedna od najistaknutijih vojnih figura u Rusiji, iako formalno nije dio ministarstva odbrane ili vojske Rusije. Ipak, nije cijeli svoj život proveo bavljenjem vojskom i sukobima. 

Trending

Nikšić pisao Dodiku i Viškoviću povodom napada u Gacku: "Sankcionišite počinitelje!"

Interesantno je da je Jevgenij Prigožin, rođen 1. juna 1961. godine, svoj poslovni put počeo s - hranom. Naime, njegov rani život je bio ispunjen povremenim odlascima iza rešetaka, gdje je ukupno proveo devet godina, najviše zbog krađa. Prvi 'zakonit' posao bio mu je prodavanje hot-dogova s njegovom majkom na ulicama St. Petersburga, 1990. godine. 

Kada se raspao Sovjetski Savez, Prigožin je iskoristio kapital kojeg je stekao prodavajući hranu i pokrenuo mnoge male biznise u Rusiji. Bio je vlasnik 15 posto udjela u prvom lancu prodavnica koji se otvorio u St. Petersburgu. 

Nakon toga, kratko se bavio kockarnicama, a 1995. otvara svoj prvi restoran. Već 1997. godine otvara i drugi, koji je izgrađen na rijeci Vjatci. Već 2001. godine dolazi u prvi kontakt s Vladimirom Putinom, koji je odveo tadašnjeg predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca u Prigožinov restoran na službeni ručak. Već 2002. godine u restoran dolazi George Bush, tada američki predsjednik, a 2003. godine Putin slavi svoj rođendan upravo u ovom objektu. 

Sredinom 2000-tih godina, odvaja se od svojih prijašnjih partnera i ulazi u posao cateringa, odnosno organizovanja hrane za službene prijeme, dočeke i druge događaje ove vrste. U isto vrijeme, vlasti pod kontrolom Putina Prigožinu daju basnoslovne cifre za catering usluge Prigožinove firme, što pojačava saradnju između ovog dvojca. Ruski mediji nagađaju da su ugovori bili vrijedni i do 1,2 milijardu dolara (2,15 milijarde KM). 

Kako se dalje navodi, Prigožin je iskoristio dio tog novca da osnuje Internet Research Agency, agenciju generičnog imena, ali specifične svrhe - voditi propagadne operacije na društvenim mrežama. Ova mreža tzv. trollova je prvi put spomenuta 2016. godine, u kontekstu američkih predsjedničkih izbora, kada je optužena da je masovno pomagala Donaldu Trumpu da dođe u Bijelu kuću. Prigožin, iako formalno to nikada nije potvrđeno, je imao veliki udio u finansiranju i vođenju ove agencije. 

Svoj vojni put formalno počinje 2014. godine, kada se prvi put na terenu pojavila privatna vojna grupa Wagner. Ova grupa plaćenika aktivno je sudjelovala u mnogim operacijama uz rusku vojsku, a prvi put su viđeni na poluotoku Krim. Prigožin je tek 2022. godine i lično priznao da je osnovao grupu, iako je odmah povezan uz Wagner, čim su se njegove trupe pojavile na terenu. 

Prve velike vojne operacije Wagnerovci provode upravo ove 2022. godine, kada su bili ključni element invazije Rusije na Ukrajinu. Iako formalno nisu dio ruske vojske, Prigožin i njegove trupe bile su aktivne na svim frontovima u Ukrajini. Najviše su učestvovali u bitkama za grad Bahmut, gdje je Wagnerovcima trebalo više od devet mjeseci kako bi osvojili većinu ovog mjesta na istoku Ukrajine. 

Upravo je oko Bakhmuta, kako se nagađa, puklo u prijateljstvu Putina i Prigožina. Dok je šef Wagnera tražio municiju i veću podršku ruskih snaga, ona nije dolazila. Nakon što je veći dio Bahmuta pao, krenule su ozbiljne optužbe Prigožina na račun Rusije, i specifično ministra odbrane Sergeja Šojgua. Kao bomba je odjeknula izjava šefa grupe Wagner da Ukrajina ne bombarduje regiju Donbas, čime je negirao propagandu koja dolazi iz Rusije, a onda je otkrio i da je ruska vojska bombardovala njegove trupe oko Bahmuta. 

Ubrzo nakon ove izjave, Wagnerovci su najavili povlačenje iz Ukrajine, a Prigožin je svoje trupe uputio na ruski grad Rostov, gdje je pozvao na oružanu pobunu protiv Kremlja. U ranim jutarnjim satima u subotu, 24. juna, jedinice Wagnerovaca su osvojile centar Rostova. Vladimir Putin ga je optužio za izdaju i naredio vojsci da reaguje, dok su Prigožin i njege trupe krenule i prema ostalim gradova u Rusiji. 

Pobuna je završena isti dan. Putin i Prigožin su se, prema informacijama ruskih medija, dogovorili da vođa Wagner grupe pređe u Bjelorusiju. Prigožin je nedugo zatim išao i u Afriku. Koban je bio let na koji je krenuo 23. augusta. U avionskoj nesreći s još mnogo nerazjašenjenih detalja, Prigožin je poginuo, zajedno s još devet osoba, među kojima je i stjuardesa Kristina Raspopova.