Kako je nastao Izrael, šta je pozadina rata s Palestincima: Formiran 'najveći zatvor na otvorenom'

Izrael je država osnovana 14. maja 1948. godine na Bliskom istoku. Od njenog osnivanja mir na ovim prostorima gotovo da nije postojao. Država je osnovana nakon Drugog svjetskog rata i holokausta nad Jevrejima.

Ali naseljavanje područja Jevrejima na prostoru današnjeg Izraela počelo je poslije Prvog svjetskog rata nakon što je Velika Britanija preuzela kontrolu nad područjem Palestine pošto je Osmansko carstvo, koje je vladalo ovim dijelom Bliskog istoka, poraženo u Prvom svjetskom ratu.

Područje Palestine su naseljavale jevrejska manjina i arapska većina. Netrpeljivosti su počele da rastu kada je međunarodna zajednica dala Britaniji zadatak da u Palestini uspostavi 'nacionalni dom' za Jevreje.

Trending

Najave američkih sankcija Srbiji uznemirile i Plenkovića: Koliko bi one utjecale na tržište u BiH?

Jevreji su oblast smatrali pradomovinom, ali palestinski Arapi su takođe polagali pravo na zemlju i usprotivili se uspostavljanju 'nacionalnog doma'.

Arapsko-izraelski rat

Tokom 19. stoljeća među evropskim Jevrejima budi se ideja o nacionalnoj državi, obećanoj u biblijskom narativu, u kojoj bi živjeli isključivo Jevreji. Na toj ideji nastao je i cionistički pokret čijim se formalnim osnivačem smatra Theodor Herzl 1897. godine. Pokret je dobio ime po brdu Cion, na kojem se nalazio Jeruzalemski hram, a imao je za cilj ujedinjenje Jevreja u dijaspori i njihov povratak u mitsku zemlju Izrael. Broj Jevreja u Palestini povećao se s 11 posto iz 1922. na 30 posto 1942. godine. Godine 1947., rezolucijom UN-a, područje Palestine podijeljeno je na arapsku i jevrejsku državu, a Jeruzalem je trebao biti pod međunarodnom upravom.

Nakon što je Ben Gurion proglasio Izraelsku državu 1948. godine, izbija Arapsko-izraelski rat, u kojem su Egipat, Sirija, Libanon i Jordan poslali vojnu pomoć Palestincima. Ipak, pomoć je bila nedovoljna, pa izraelska vojska pobjeđuje nakon petnaest mjeseci rata. Pritom je Egipat dobio pojas Gaze, a Jordan Zapadnu obalu.

Godine 1967. Izrael pokreće Šestodnevni rat, u kojem za samo šest dana okupira Gazu, Sinajski poluotok, Zapadnu obalu, Golansku visoravan i palestinski dio Jeruzalema. Tada su uspostavljene granice koje i danas u Izraelu važe kao prostor te države. Prema procjenama UN‑a, nakon Šestodnevnog rata, protjerano je iz svojih domova 711.000 Palestinaca, dok je 600.000 Jevreja iz arapskih zemalja emigriralo u Izrael.

Iako je država Izreal proglašena 1948. godine, prvi zvanični državni dokument koji poziva na uspostavljanje Izraela nastao je trideset godina ranije, a izdala ga je Velika Britanija. Riječ je o Balfourovoj deklaraciji, objavljenoj 2. novembra 1917. godine. U svega 117 riječi podržane su kristalno jasno aspiracije Jevreja za stvaranje nacionalnog doma Jevreja u Palestini.

09.10.23. 14:07

Počela je opsada Gaze: Granatirani izbjeglički kampovi, ambulantna kola, stambene zgrade...

Balfourova deklaracija, ustvari, pismo je koje je Arthur James Balfour, ministar vanjskih poslova Velike Britanije, poslao lordu Walteru Rothschildu, vođi jevrejske zajednice u Engleskoj. Nakon uvodnog pozdrava, Balfourd piše: "Vlada Njegovog Visočanstva gleda s blagonaklonošću na stvaranje nacionalnog ognjišta u Palestini za jevrejski narod i uložit će najveće napore kako bi olakšala postizanje tog cilja, pri čemu treba jasno razumjeti da neće biti učinjeno ništa što bi moglo krnjiti građanska i vjerska prava postojećih nejevrejskih zajednica u Palestini, ili prava i politički položaj koji Jevreji uživaju u ma kojoj drugoj zemlji.” Pismo završava porukom: "Bio bih Vam zahvalan kada biste prenijeli ovu deklaraciju Cionističkoj federaciji".

Upravo je Balfourova deklaracija – provođena tokom britanskog mandata u Palestini od 1920. do 1948. godine – postavila temelj za stvaranje Izraela 1948. godine i masovne progone Palestinaca koji su uslijedili. 

UN su 2012. glasale za priznavanje Palestine kao "države posmatrača koja nije članica".

Promjena od "posmatračkog entiteta" omogućila je Palestincima da učestvuju u debatama Generalne skupštine i poboljšaju šanse za članstvo u agencijama UN i drugim tijelima. Glasanje nije stvorilo palestinsku državu. Međutim, više od 70 posto od 193 članice Generalne skupštine UN priznaje državu Palestinu.

Šta je pojas Gaze koji je sada pod potpunom opsadom

Pojas Gaze, žarište novog rata s Izraelom, je palestinska enklava u rukama Hamasa koja se decenijama teško nosi s nasiljem i siromaštvom.

Na sjeveru i istoku graniči se sa Izraelom, na zapadu mu je Sredozemno more, a na jugu Egipat. To je skučena teritorija od 360 kilometara kvadratnih, duga 41 kilometar i široka od šest do 12 kilometara.

Tamo živi dva miliona Palestinaca ili gotovo 6.000 stanovnika po kilometru kvadratnom, što znači da je to jedno od najgušće naseljenih mjesta na svijetu. Teritoriju je okupirao Izrael nakon Arapsko-izraelskog rata 1967. godine nakon čega Gaza postaje 'najveći zatvor na odvojenom'.

[twitter]https://twitter.com/highhmaria/status/1711697513047072808[/twitter]

Jevrejska država je pojačala blokadu u junu 2007. godine, kada je Hamas iz Gaze protjerao palestinsku vlast Mahmuda Abasa. Jedini izlaz iz Gaze koji nije pod izraelskom kontrolom je granični prijelaz Rafah sa Egiptom.

Od 2008. do 2021. godine izraelska vojska četiri je puta napadala Gazu kako bi zaustavila Hamasove napade na Izrael, uništila infrastrukturu koja se koristila za te napade i ubila mu vođe. Novi rat izbio je u subotu nakon masovnog, iznenadnog Hamasova napada na Izrael.

Nakon što je palestinska grupa Hamas napala Izrael, ministar odbrane Izraela Yoav Gallant saopćio je u ponedjeljak kako je vojska dobila naređenje o potpunoj opsadi Gaze.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant u međuvremenu je naredio "potpunu opsadu" Gaze, rekavši da će vlasti prekinuti struju i blokirati ulazak hrane i goriva. 

"Mi se borimo protiv ljudskih životinja i ponašamo se u skladu s tim", kazao je Gallant.

Nasilje nad Palestincima prije posljednjeg rata

Kako je objavila međunarodna organizacija Save The Children, 2022. godina bila je najsmrtonosnija za palestinsku djecu u zadnjih 15 godina. Ubijeno je 34 djece.

U 2022. godini zabilježen je najveći broj smrtnih slučajeva u okupiranoj Palestini od 2006. godine, s više od 150 Palestinaca i više od 20 Izraelaca koji su ubijeni.