Jedna od najvećih misterija: Katastrofa na Krimu 1955. godine

J. M.
Jedna od najvećih misterija: Katastrofa na Krimu 1955. godine
/ Foto: wiki
Na današnji dan, 29. oktobra 1955. godine, najmoćniji brod sovjetske crnomorske ratne flote 'Novorosijsk' potonuo je u strahovitoj eksploziji u luci u Sevastopolju na Krimu.

Događaj od prije 61 godine – potonuće ogromnog broda i smrt 608 mornara – predstavlja jednu od najvećih misterija bivšeg SSSR-a. Čak ni period glasnosti, otvaranje tajnih arhiva nije pružilo više informacija niti bacilo svjetlo na ovu misteriju.

Postoji više verzija uzroka eksplozije malo iza ponoći 29. oktobra 1955. u Sevastopolju ali nijedna nije dovoljno ubjedljiva.

Po jednima eksploziju je izazvala zaostala njemačka magnetna mina iz Drugog svjetskog rata (Nijemci su do 1944. bili na Krimu), drugi govore kako je riječ o diverziji stranih komandosa, treći su mišljenja da je sâm KGB organizovao eksploziju kako bi SSSR imao izgovor da pokrene akciju osvajanja Bosfora i Dardanela.

Prije nekoliko godina je jedan od veterana italijanskih komandosa rekao u intervjuu za tamošnje medije da je potapanje Novorosijska samostalna akcija italijanskog sabotera.

Otkud Italijani u cijeloj priči? Pa, Novorosijsk je sagrađen u brodogradilištu u Genovi i porinut 1914. po imenu 'Julije Cezar'. Početak prošlog stoljeća bio je zlatno doba ovakvih pomorskih mostruma, a u periodu između dva rata Julije Cesar je korišten kao školski artiljerski brod.

U Drugom svjetskom ratu spoznalo se da ogromni brodovi predstavljaju laku metu za borbene avione pa je 1942. godine Julije Cesar usidren za obalu i nije učestvovao u bitkama.

Nakon rata Italijani su morali platiti odštetu, a imali su prilično dobre ratne brodove. Novije primjerke uzeli su Britanci i Amerikanci, dok su se Sovjeti morali zadovoljiti "oldtimerom" starim više od 40 godina. 

Nije da je SSSR-u trebao ovaj brod, ali se Staljin rukovodio principom "bolje išta nego ništa". Brod je preimenovan u 'Novorosijsk' i odmah poslan na popravak i modernizaciju.

Praktično se modernizirao sve do potapanja. Traljavo vođena interna istraga došla je do zaključka da je eksploziju i potonuće broda te smrt 608 mornara izazvala eksplozija njemačke mine tipa RMH ili LMB s osiguračem M-1, zaostale iz Drugog svjetskog rata. Međutim, istražna komisija je navela da se ne može isključiti ni mogućnost sabotaže. 

Kao rezultat istrage Predsjedništvo Centralnog komiteta KP SSSR zaključilo je da "ovaj slučaj pokazuje ozbiljne nedostatke u mornarici i loše komandovanje". Razriješeno je pet admirala Crnomorske flote, a ostavku je podnio i admiral Nikolaj Kuznjecov, načelnik mornarice SSSR-a i zamjenik ministra obrane. No, dilema je ostala: Šta je potopilo 'Novorosijsk' prije 61 godinu?

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije