Jedna od najpoznatijih turističkih destinacija želi drastično srezati broj turista

Jedna od najpopularnijih europskih, ako ne i svjetskih, turističkih destinacija, Barcelona, uskoro bi mogla primati znatno manje turista.

Kako piše Forbes, a prenosi Jutarnji list, gradonačelnica glavnog grada Katalonije Ada Colau, poznata kao aktivistkinja za prava građana, najavila je da će ograničiti broj kruzera koji mogu uploviti u njihovu luku te limitirati proširenje gradskog aerodroma.

Colau, naime, godinama upozorava da masovni turizam uništava lokalnu zajednicu te identitet grada, a bori se za uspostavljanje ravnoteže između dobrog finansijskog priljeva od turizma i eksploatacije gradskih površina i stanovnika.

Barcelona je zapravo, kako ju je Forbes opisao, glavni grad Mediterana i žrtva vlastitog uspjeha.

Prema analizi Guardiana iz 2016. godine, broj posjetilaca koji je prespavao u Barceloni popeo se sa 1,7 miliona ljudi 1990. godine na više od osam miliona u 2016. godini.

Da, u tom su se periodu gradska infrastruktura i smještajni kapaciteti razvili, međutim ostao je jedan ključan problem - Barcelona zapravo nije jako velik grad.

Znatno je manja od Londona, Pariza ili New Yorka, a neke od njenih najposjećenijih atrakcija poput Sagrade Familie ili Parka Güell nalaze se u srcu stambenih naselja pa prostora za povećanje smještajnih kapaciteta koji bi mogli primiti milione turista naprosto nema.

Kad smo već kod smještaja, ne samo da Barcelona nema gdje smjestiti sve svoje turiste, nego i stanovnici tog grada već godinama muku muče s pronalaženjem adekvatnog stambenog rješenja po cijenama koju mogu sebi priuštiti.

Poplava apartmana namijenjenih za kratkoročni najam putem Airbnb-a i sličnih platformi, drastično je smanjila broj nekretnina dostupnih za dugoročni najam lokalnom stanovništvu.

"Svaki grad koji sam sebe žrtvuje na oltaru masovnog turizma napustit će njegovi ljudi koji više ne mogu pokrivati troškove stanovanja, hrane i osnovnih životnih potrepština", upozorila je svojedobno gradonačelnica Colau, koja je izabrana za prvu ženu Barcelone upravo zahvaljujući kampanji koja se fokusirala na ove probleme.

Ne smije se zaboraviti niti na rastući problem zagađenja. Gradsko je vijeće ove sedmice proglasilo vanredno stanje zbog zagađenja okoline te najavilo smanjivanje broja vozila koja će imati pristup gradskom centru kako bi smanjili onečišćenje zraka. Ali, zrak je najmanji problem.

U junu ove godine luka Barcelone proglašena je najzagađenijom lukom u Europi s najvećim nivoima sumporovog oksida i kancerogenog dušikovog monoksida koje ispuštaju veliki kruzeri. Podaci su pokazali i da su 2017. godine kruzeri ispustili pet puta više sumporovog oksida nego svi automobili u Barceloni zajedno.

"Postoji realna opasnost da Barcelona izgubi svoju dušu. Moramo pronaći ravnotežu između najbolje verzije globalizacije i očuvanja gradskog karaktera, identiteta i života", izjavila je Colau 2014. godine dodavši kako je ono što Barcelonu čini privlačnom turistima upravo njen pluralitet i mediteranska raznolikost.

"Želimo da naši posjetitelji upoznaju pravu Barcelonu, a ne 'Tematski park Barcelona' koji je prepun McDonald'sa i suvenirnica, a bez ikakvog pravog identiteta", objasnila je.

Barcelona nije jedini grad koji se suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama masovnog turizma kojim se ne upravlja adekvatno.

Holandski turistički odbor, piše Forbes, prestao je reklamirati gradove poput Amsterdama zbog prenapučenosti i problema s otpadom.

Venecija također razmatra zatvaranje svog glavnog kanala za kruzere zbog velikih problema sa zaštitom okoline i stare gradske jezgre.

U konačnici i neke od najpopularnijih hrvatskih turističkih destinacija muku muče s gotovo istim problemima kao i Barcelona.