Integracije: Ključ uspjeha Bosanaca u Švedskoj je da su obrazovani ljudi

Švedski medij The Local istraživao je šta Švedska može naučiti iz njihovog iskustva.

Tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije početkom 1990-ih godina, mnogi su morali napustiti svoje domove i zaštitu pronaći u Švedskoj. Tokom 1992. godine u Švedsku je došlo više od 100.000 ljudi, a njih 72.000 zatražilo je azil. To je bila rekordna godina po traženju azila, sve dok 2015. godine nije srušen taj rekord.

Više od dvije decenije kasnije, izbjeglice iz bivše Jugoslavije odličan su primjer uspješne integracije u društvo s veoma jasnim dokazima. Studija iz 2016. godine pokazala je da je veoma visok udio Bosanaca u ukupnom broju zaposlenih u Švedskoj, posebno u odnosu na druge imigrante. Najveći dio zaposlenih Bosanaca su osobe između 25 i 29 godina starosti što je nešto više od domicilnih Šveđana.

Izbjeglice iz Bosne i Hercegovine činile su najveći dio izbjeglica koje su došle u Švedsku početkom 1990-ih, zaključuje The Local.

Uspjeh izbjeglica iz bivše Jugoslavije u Švedskoj nije samo evidentiran u statistikama, nego značajan broj njih na važnim je položajima u državi jednako kao i pravi Šveđani.

Jasenko Selimović radio je u ministarstvu za integracije kod ministra Erikaa Ullenhaga. On je rođen u BiH i izbjegao je u Švedsku kao tinejdžer. Aida Hadžialić, koja je stigla iz Foče u Švedsku kao izbjeglica sa pet godina, bila je ministrica za obrazovanje. Osim politike, Bosanci su vrlo uspješni i u području biznisa, radeći za vodeće švedske korporacije kao što su Nordea, Ericsson i Volvo.

Ali kakve lekcije Švedska može naučiti iz njihove uspješne integracije? Vjerovatno najveća stečena spoznaja dobar odnos ljudi koji dolaze i njihove nove zemlje. Jedna stvar koju su potvrdili svi stručnjaci s kojima je The Local pričao, je harmonija između izbjeglica i stepena razvoja u Švedskoj. Isti nivoi edukacije primarni su za uspjeh na duge staze.

Jugoslavenski obrazovni sistem podrazumijevao je da je obavezna osnovna škola do 15. godine života, da bi učenici potom bili usmjeravani u srednju školu, koju su završavali do svoje 19. godine. Obrazovni sistem u Švedskoj podrazumijeva obaveznu osnovnu školu do 16. godine, gdje potom učenici idu u višu osnovnu školu.

Predsjednica APU Mreže asocijacija za studente, poduzetnike i umjetnike bosansko-hercegovačkog porijekla Emina Pašić kaže da je Švedska tada primila veoma obrazovanu i snažnu grupu ljudi iz Jugoslavije.

“Mi smo veoma dobro pozicionirani u odnosu na slične države koje imaju studente iz BiH, koji su tamo došli da studiraju, što je veoma važno. Ne govorim samo o visokoj stručnoj spremi. Također naša osnovna i srednja škola su vrlo kvalitetne. U Bosni imamo snažan obrazovni sistem koji uvijek stavlja veoma visoke zahtjeve pred djecu u ranoj dobi. Nisu svi imali isto iskustvo, naravno nekima je teško ovdje, ali uzimajući u obzir visoke zahtjeve u Bosni, većina ljudi osjećala se normalno u švedskim srednjim školama. Došli smo u visokorazvijenu zemlju i to znači da se i mi možemo razvijati”, objasnila je Pašić.

Švedska je bila svjesna situacije u to doba. Dokument Vlade Švedske iz 1993. godine optimistično je naveo da bi “integracija ovih ljudi trebala biti mnogo lakša jer su oni dobro obrazovani”.

Osim lakšeg prilagođavanja u školi, izbjeglice iz BiH, zbog većeg stepena obrazovanja, su lakše dobile posao u Švedskoj.

Jasenko Selimović se prisjeća da je tokom rada u ministarstvu za integracije gledao na različite grupe i kako se oni mogu prilagoditi švedskom društvu.

“Pokazalo se da etnička pripadnost ne igra nikakvu ulogu. Prvi val iračkih izbjeglica, dijaspore koju je Saddam Hussein izbacio iz države bili su visoko obrazovani ljudi i oni su se savršeno uklopili u Švedskoj. Drugi val koji je došao, nakon što je u Iraku uništen obrazovni sistem, ima ogromne probleme”, napomenuo je on.

Švedska danas ima problema s izbjeglicama iz Sirije, Iraka i drugih mjesta koji su slabo obrazovani ili nisu nikako. Takve osobe teško se mogu integrirati u društvo i ne mogu mnogo doprinijeti ekonomiji kao što su to uradile izbjeglice iz BiH, koji su danas potpuno ravnopravni stanovnici u Švedskoj, zaključuje The Local.