Historijski sukob Brisela i Rima

U utorak ističe rok italijanskoj vladi da Briselu podnese izmjenjeni prijedlog budžeta za 2019. godinu, nakon što je Europska komisija prvi put u svojoj historiji odbila nacrt državnog budžeta nekoj članici jer smatra da bi se smanjivanjem poreza i povećanjem socijalnih davanja povećao već ogromni javni dug.

Italija pokušava da smanji prognoze rasta

Agencija Reuters objavila je saznanje koje je dobila od izvora u italijanskoj vladi da italijanski ministar ekonomije Giovanni Tria pokušava revidirati prognozu rasta budžeta za sljedeću godinu kako bi pokušao da postigne dogovor sa Europskom komisijom o fiskalnoj politici.

"U svojim posljednjim višegodišnjim ekonomskim ciljevima, predstavljenim početkom oktobra, Italija je revidirala svoje prognoze rasta, sa procjenom rasta bruto domaćeg proizvoda od 1.5 posto za 2019. godinu.

Izvor je rekao da bi Ministarstvo finansija moglo smanjiti procjenu rasta BDP-a za sljedeću godinu kako bi uvjerio Brisel da Italija neće imati deficit veći od 2,4 posto BDP-a u 2019. godini. Izvor nije naveo tačan procenat BDP-a."

Reuters prenosi i da je isti izvor naveo i da je Trija takođe tragao za automatizovanim mehanizmom koji bi smanjio javne troškove kako bi zadržao deficit ispod postavljenog praga.“

Vrijeme kraha u Italiji

BBC objašnjava da se Italija već mjesecima trudi da dogovori svoj budžet i da ispoštuje rok koji ističe u utorak.

"Ovo nije samo pitanje koje bi moglo uticati na Italiju, već i na Europu i na svijet. Italijom upravlja koalicija populističkih ekstremističkih i krajnje ljevičarskih stranaka, koje su tokom svojih kampanja davali različita obećanja o potrošnji. Ali dug zemlje je zabrinjavajući visok - ekvivalentan 131 posto BDP-a zemlje, što je druga najviša cifra u eurozoni nakon Grčke.“

BBC navodi i da Europa mora odobriti italijanski budžet - ali da je problem italijanska euroskeptička Vlada koja predlaže samo povećanje duga, a ne upravljanje njime, i vraća se na ono što vidi kao uplitanje Europe.

"Ako Italija do utorka ne predloži novi budžet, ona se suočava sa kaznom. Stvari bi lako mogle da se preliju odatle – to je treća najveća ekonomija u eurozoni. Ali ima puno razloga zbog kojih se možda to neće desiti, a europski zvaničnici rade sve što mogu da osigurati da se to ne dogodi.“

Bijes Brisela

Politika, za koju je Rim osigurao sredstva iz budžeta u iznosu od devet milijardi eura godišnje, dio je Vladinog kockanja po kome će naglo povećanje državne potrošnje protresti izgubljenu italijansku ekonomiju poslije izgubljene decenije, piše Financial Times i dodaje:

"I dok su se druge velike europske ekonomije oporavile od finansijske krize, italijanski bruto domaći proizvod ostaje tvrdoglavo ispod onoga gdje je bio 2007. godine...

Komisija, koja je predvidjela rast od samo 1,2 posto u 2019. godini, planove za potrošnje nazvala je kršenjem pravila "bez presedana" i preduzima korake koji bi mogli rezultirati sankcionisanju Italije. Banka Italije očekuje rast BDP-a od samo jedan posto.“

FT dodaje i da ako se rimska opklada za rast ne isplati, zabrinutost finansijskih tržišta o održivosti njenog duga može se nasilno ponovo probuditi.

"Lider Pokreta Pet zvjezdica Luigi Di Maio, koji je odrastao u Pomigliano d'Arco, rekao je da će pomoći u uvjeravanju običnih Italijana da država može igrati pozitivnu ulogu u njihovim životima, da poveća njihovu vrijednost i na kraju da ih zaposli...

Međutim, mnogi smatraju da bi ta politika mogla biti skupa greška. Andrea Montanino, glavni ekonomista italijanskog poslovnog udruženja Confindustria, izjavio je da bi se ovakvim velikodušnim plaćanjem socijalnih usluga mogla povećati domaća potrošnja, ali da bi svaki dobitak rizikovao da nadoknadi više troškove italijanskog zaduživanja i smanji poslovno povjerenje.“

Europska komisija spremna intezivirati budžetsku bitku s Italijom

Zvaničnici u Briselu spremni su započeti disciplinski postupak kako bi se uhvatili u koštac sa neočekivanim izazovom za Europsku uniju u vezi s italijanskim budžetskim režimom, osim ako vlada u Rimu ne donese zaokret u posljednji čas, ističe Bloomberg.

"Ali, odluka vlade da se pridržava svog plana za povećanje potrošnje, smanjenje poreza i smanjivanje starosne dobi za odlazak u penziju, ostavila je izvršnoj vlasti u EU u Briselu malo izbora.

Italija bi, ako bude isprovocirana, i u drugim područjima mogla uzrokovati probleme za EU. Ukoliko Italija ne dobije ustupke, komisija će vjerovatno do 21. novembra izvršiti procjenu finansijskih sredstava zemlje."

Agencija navodi i da bi taj izvještaj koji pokazuje da Italija krši EU pravila o dugu bio još jedan korak u smjeru potencijalnih financijskih kazni:

"Vlada bi u početku mogla biti novčano kažnjena sa 0,2 posto italijanskog godišnjeg BDP-a od 1,7 biliona eura (1,9 biliona dolara), što bi poraslo na 0,7 posto ako se Rim još uvijek ne prilagodi. EU nikada nije novčano kaznila zemlje zbog kršenja budžeta.

Postoji, međutim, mnogo koraka prije nego što kazne dođu na red."

Italijanska bitka sa Briselom je više od novca

Britanski Guardian navodi da su najnoviji opšti izbori u Italiji, u martu, pokrenuli političku revoluciju, a da se posljedice sada osjećaju širom kontinenta.

"Sada su se ove nove sile udružile da bi dale glas dubokoj anksioznosti srednjih klasa, anksioznosti koja utječe na stavove prema svakoj vrsti ustanova, bilo da su one nacionalne, europske ili svjetske“, objašnjava list i dodaje da su tri stvari pokrenule ovaj protest u Italiji.

"Prvo, ekonomska nejednakost ili utjecaj globalizacije, koja je osiromašila Italiju kroz odlazak preduzeća i radne snage u inostranstvo - od istočne Europe do Dalekog istoka. Drugo, počevši od 2015. godine, dolazak migranata iz Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka u daleko većem broju u Italiju – koja je u suštini bijela i katolička, čak i sada. Treće, ogorčenje zbog endemske korupcije koja je zemlju generacijama ugrožavala.“

U tekstu se navodi i da Pokret "Pet zvezdica“ optužuje EU da je glavni uzrok ekonomskih problema u Italiji, a Sjeverna liga je krivi zbog toga što je napustila Italiju u krizi s migranatima.

"Dakle, između Rima i Brisela trenutno je kratak spoj. Iako Komisija pokušava da pregovara sa ministrom za ekonomiju, da promijeni italijanski budžet, interesi Mattea Salvinija i Di Maija leže u potpunom sukobu sa Europom.

To čini kompromis tako teškim, što znači da Italija rizikuje velike novčane kazne od strane EU. Takva kazna bi mogla postati simbol svih nedostataka Unije, baš kao što se Salvinijeva Liga i Pet zvjezdica nadaju da će igrati vodeću ulogu na europskim izborima narednog maja."

Zašto je italijanski budžet prouzrokovao europski spor

Europska komisija nije impresionirana predloženim deficitom za 2019. godinu, a novčane kazne su mogućnost, piše Economist.

"Korijeni neuspjeha mogu se povezati sa izborima u martu, kada je protivvladin Pokret Pet zvezdica (M5S) osvojio trećinu glasova, a tvrdolinijaška Sjeverna liga nadmašila stranku Silvija Berlusconija kako bi postala vodeća konzervativna snaga Italije. Uspjeh M5S-a bio je u velikoj mjeri zbog obećanja o garanciji prihoda za najsiromašnije Italijane.

Sjeverna liga uspjeh duguje tvrdom stajlištu koji je zauzela prema migraciji, ali i obećanjima koje je dala da će opozvati povećanje dobi za penziju i pojednostaviti i smanjiti porez na dohodak. Prijedlozi dvije stranke, koje su formirale koaliciju u junu, možda su bili popularni, ali su skupi."

Economist smatra i da dvije stvari objašnjavaju reakciju Brisela i ostalih država eurozone.

"Jedna od njih je da je italijanski deficit tri puta veći od onog koji je obećala prethodna vlada.

Drugi je strah da će se povećati već ogromni javni dug zemlje (više od 130 posto BDP-a), što bi izazvalo krizu u eurozoni daleko ozbiljniju od one koju je Grčka pokrenula 2010. godine.