Europa u panici: 'Ugrožen nam je cijeli kontinent, moramo brzo reagovati'

Kineske kompanije, prvenstveno COSCO, China Merchants i Hutchison iz Hong Konga, trenutno posjeduju udjele u više od 30 lučkih terminala širom Europske unije. Dok su se ta ulaganja ranije posmatrala kao isključivo poslovna, danas se, u svjetlu globalnih tenzija, sve češće tumače kao potencijalne sigurnosne prijetnje.

Zbog toga je europski komesar za saobraćaj Apostolos Tzitzikostas pozvao na sveobuhvatan pregled stranog vlasništva nad europskim morskim lukama. Zatražio je od lidera zemalja članica da razmotre donošenje novih pravila radi jačeg nadzora nad ključnom infrastrukturom. Ovaj poziv uslijedio je nakon objave nove bijele knjige EU, koja predlaže strožije kontrole nad stranim vlasništvom u sektoru saobraćaja, naglašavajući da ono što je nekada bilo benigno ulaganje sada postaje sigurnosni izazov.

Iako Kina nije direktno imenovana, jasno je da se najveća zabrinutost odnosi upravo na njen državno koordinirani ekonomski uticaj.

Trending

Reporter Al Jazeere: 'Izrael koristi skretanje pažnje na Iran kako bi nastavio napade na Gazu'

Strateško širenje Kine kroz europske luke

Kineske investicije protežu se od belgijske luke Antwerpen-Bruges do grčkog Pireja, obuhvatajući i značajne udjele u Roterdamu, Valenciji i Gdinji. Prema riječima belgijskog stručnjaka za odbranu Simona Van Hoeymissena, ne radi se o običnim tržišnim ulaganjima, već o planskoj strategiji kojom Peking nastoji osigurati dugoročni pomorski pristup i uticaj.

Portugalska zastupnica u Europskom parlamentu Ana Miguel Pedro upozorava da kompanije poput COSCO-a ne posluju po tržišnim principima, već slijede direktive Komunističke partije Kine. Ona ističe da takvo učešće stranih državnih aktera u upravljanju lukama može predstavljati prijetnju i za ekonomiju i za sigurnost Europe.

Pedro dodaje i da Kina djeluje planski i koordinisano, dok su europske reakcije često neusklađene i spore.

Luka Gdinja kao osjetljiv primjer

Jedan od primjera strateške zapletenosti s kojom se Europska unija trenutno suočava odvija se u Poljskoj, točnije u kontejnerskoj luci Gdynia, gdje kineski Hutchison već više od 20 godina ima značajan udio.

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je tražio povlačenje kineskih kompanija iz Panamskog kanala, Hutchison je započeo pregovore o prodaji svog globalnog portfelja luka – vrijednog 23 milijarde dolara – konzorciju koji predvodi BlackRock, a uključuje i Mediterranean Shipping Company. Međutim, posao je zaustavljen u martu nakon političke intervencije iz Pekinga.

Ono što luku Gdynia čini posebno osjetljivom nije samo njezin prometni značaj, nego i neposredna blizina vojne baze, brodogradilišta i sjedišta elitnih pomorskih specijalnih snaga Poljske, što znači da operator terminala ima uvid u europsku i NATO vojnu logistiku i odbrambene aktivnosti.

Europski parlament traži strože mjere

Centar za istočne studije iz Varšave navodi da su ruska invazija na Ukrajinu i kineska podrška Rusiji dodatno pojačale zabrinutost u vezi sa sigurnošću europskih luka. Grupa Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu traži strožu provjeru stranih ulaganja u narednom zakonodavnom ciklusu, uz poruku da Europa više ne može sebi priuštiti nejedinstvene i spore reakcije.

Iako se Kina ne imenuje direktno, poruka je jasna – kineski uticaj u ključnim euvropskim lukama, poput onih u Antwerpenu, Roterdamu i Pireju, doživljava se sve više kao prijetnja.

Europska unija tako sve više gleda na pomorsku infrastrukturu ne samo kao na ekonomsko pitanje, već i kao pitanje suvereniteta i strateške kontrole.

"Kinesko prisustvo u ključnim logističkim tačkama EU nije bezopasno. Ako se iskoristi ranjivost jedne luke, ugrožen je cijeli europski prostor", poručila je Pedro.