EU članice dobit će broj migranata koje moraju primiti: Za svaku osobu koju odbiju plaćaju 39.000 KM
Zastupnici Evropskog parlamenta izglasali su u srijedu, 10. aprila na plenarnoj sjednici u Bruxellesu novi pakt o migracijama i azilu i sada je još preostalo da ga usvoji Vijeć EU-a.
Glasanje je bilo nakratko prekinuto kada su prosvjednici s galerije počeli izvikivati "pakt ubija", što je optužba koju iznose nevladine organizacije i krajnja ljevica, tvrdeći da se novim pravilima krše ljudska prava.
Prema novim pravilima, kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će, ako to odbiju, uplaćivati u zajednički fond EU za prihvat migranata. Zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura (oko 39.000 KM) za svaku osobu koju odluči ne primiti, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika, piše Jutarnji list.
Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže
Osobe koje ne ispunjavaju uslove za ulazak u EU bit će podvrgnute postupku dubinske provjere uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.
Diljem EU-a uspostavit će se novi zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.
Zoran Milanović o migrantima: 'Hrvatska granica je sveta, za nju se u ratu ginulo'
Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.
Države članice morat će osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj skrbi. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uvjeti zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulirat će se kako bi se tražitelje azila odvratilo od kretanja Europskom unijom.
U skladu s novim okvirom za preseljenje i humanitarni prihvat, države članice dobrovoljno će ponuditi prihvat izbjeglicama iz trećih zemalja koje UN priznaje, a koje bi na zakonit, organiziran i siguran način stigle u EU.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.