Dio Američkog Kongresa usvojio zakon o sankcijama i podršci stabilnosti BiH: Šta to znači?
Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Država (SAD) usvojio je zakon pod nazivom "Održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije", čiji je cilj odvraćanje destabilizujućih aktivnosti u Bosni i Hercegovni (BiH).
Da bi zakon postao važeći, mora da prođe i proceduru u Senatu, a potom mora da ga potpiše i predsjednik SAD Joe Biden.
"Dejtonski sporazum je simbol američkog liderstva i posvećenosti. Ako pustimo da se to uruši, onda rizikujemo da se nasilje ponovo vrati u Bosnu. Neprijatelji poput Rusije ili Kine pozdravili bi takve potrese i učvrstili snažnije ekonomsko i bezbjednosno uporište", saopštila je nakon usvajanja republikanka iz Predstavničkog dom, Ann Wagner, koja u Kongresu predstavlja distrikt iz države Missouri u kojem žive desetine hiljada ljudi porijeklom iz BiH, javlja VOA.
Prof. dr. Jasmin Ahić: Rusija vodi "specijalni rat", Zapadni Balkan im je posebna meta
Wagner, koja je predložila zakon, navela je da se nada da će Senat brzo reagovati, te dodala da će zakon "uvesti i kodificirati sankcije lošim akterima poput Milorada Dodika u Bosni koji nastavljaju svoju agendu secesionizma, korupcije i destabilizacije".
Zakon predviđa i sankcije osobama iz inosranstva koje podrivaju Dejtonski sporazum ili na drugi način ugrožavaju stabilnost BiH.
Uz Wagner, sponzori zakona su demokrate Susan Wild (Pennsylvania) i William Keating (Massachusetts), te republikanci Thomas Kean (New Jersey), Michael Turner (Ohio), Michael Lawrel (New York) i Brett Guthrie (Kentucky).
Jonathan Moore najavio nove sankcije: Pogledajte za koga
Kada je nacrt zakona predstavljen u julu 2023. godine, Turner, koji je bio gradonačelnik Daytona u vrijeme pregovora o miru u BiH, saopštio je da zakon pokazuje posvećenost SAD promovisanju bezbjednosti i prevenciji nasilja: "Pozivajući na odgovornost one koji potkopavaju mirovne sporazume, šaljemo snažnu poruku da međunarodna zajednica neće tolerisati poteze koje produžavaju sukobe i ljudsku patnju."
Sličan zakon, koji je takođe predložila Wagner, usvojen je u Predstavničkom domu u septembru 2022. godine, tokom mandata prošlog Kongresa, ali ga Senat nije potvrdio.
Sankcije su alat koji SAD sve češće koriste protiv pojedinaca iz BiH, koji narušavaju stabilnost zemlje i Dejtonski mirovni sporazum.
Odsjek za kontrolu strane imovine (OFAC) Sekretarijata za finansije SAD, sankcionisao je u 13. marta troje zvaničnika bosanskoherecgovačkog entiteta Republika Srpska (RS), navodeći kao obrazloženje da su podrivali mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini: Branislava Okuku, Srebrenku Golić i Jelenu Pajić Baštinac.
Najava sankcija napravila ogroman problem bankama u BiH: Ovo bi mogle biti posljedice
U obrazloženju je navedeno da su pomagali presjedniku RS, Dodiku, "da podriva Dejtonski mirovni sporazum, te autoritet Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika".
Predsjednik Bajden je u junu 2021. godine proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, a prvi sankcionisani bio je upravo Dodik, koga je Sekretarijat za finansije već bio sankcionisao 2017. godine.
U međuvremenu, sankcionisana su i njegova djeca – Gorica i Igor – kao i drugi visoki zvaničnici RS, poput Nenada Stevandića, predsjednika Narodne Skupštine RS i Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
