Britanac podiže svijest svojih sunarodnjaka o genocidu u Srebrenici
“Sigurni u našim domovima vidjeli smo stravične prizore genocida i etničkog čišćenja u novinama i na televiziji. Naravno da smo osjećali šok, tugu i bijes, ali nismo o tome dugo razmišljali, jer se to nije desilo kod nas. Tako sam se ja osjećao kada sam vidio izvještaje o genocidu nad više od 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici prije 22 godine”, navodi u svojoj kolumni za Huffington Post predsjednik britanske Fondacije Barnardo’s Javad Khan.
Kaže da je bio svjestan događaja koji su se tada odvijali, ali da se nije to njega ticalo.
“Smatrao sam da se tako nešto ne može desiti ovdje u Britaniji, već se to uvijek dešava negdje drugo”, dodaje Khan.
“Kada sam prošlog mjeseca posjetio Srebrenicu u Bosni i Hercdegovini, otkrio sam tačno ono što su drugi također mislili ovdje. Bošnjaci, Hrvati i Srbi su živjeli zajedno u harmoniji stotinama godina i mislili su da se to neće desiti njima. Ali se desilo”, ispričao je Khan.
Muslimani, katolici i pravoslavci, koji su sretno živjeli jedni s drugima kao prijatelji i komšije odjednom su u ratu. Zastrašujući val nacionalizma srušio je Jugoslaviju, a od te eksplozijne ostali su prizori katastrofe.
Etničko čišćenje
Bošnjaci su sistematski ciljani u etničkom čišćenju koje je provedeno širom istočne Bosne i gurnuti su u zaštićenu zonu Srebrenica. Ipak, holandski vojnici iz UN-a su stajali mirno dok su snage bosanskih Srba pregazile grad u julu 1995. godine.
Identično kao u Drugom svjetskom ratu i holokaustu nad Jevrejima, civili su vidjeli sigurnost u obližnjem UN-ovom kampu u Potočarima nakon što je Srebrenica opkoljena i bombardovana.
Žene i djevojke su odvojene od 8.373 muškarca i dječaka koji su ubijani u masovnim strijeljanjima.
“Imao sam privilegiju upoznati čovjeka koji je čudom preživio genocid. Imao je 17 godina kada je izveden na strijeljanje. On i još jedan čovjek nekako su preživjeli praveći se da su mrtvi, među brojnim beživotnim tijelima. Iako teško ranjeni, dehidrirani i iscrpljeni uspjeli su se domoći slobodne teritorije”, kazao je Khan.
Lekcije iz Srebrenice
Javad Khan sada učestvuje u sponzoriranom edukativnom programu “Lekcije iz Srebrenice” čiji je cilj predstaviti tačno ono što se dogodilo u Srebrenici i inspirati ljude u Britaniji da poduzmu akciju u svojim zajednicama koja će pomoći u stvaranju boljeg, sigurnijeg i jačeg društva.
Program provodi Ministarstvo lokalne samouprave i zajednice Britanije (DCLG) i fondacija Remembering Srebrenica čiji je cilj motivirati ljude svih godišta da ojačaju njihove zajednice tako da suzbiju i pobjede mržnju i netoleranciju upravo sjećajući se na najveći genocid i zločin koji se dogodio u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
“Kada je Drugi svjetski rat završio mi smo rekli ‘nikada više’ sistematskom ubijanju i uništenju ljudi. Mnogo puta smo rekli ‘nikad više’ i stajaloi i nijemo posmatrali uništenja poput genocida u Srebrenici”, rekao je Khan.
Wikipedia je navela 33 genocida koja su se desila od 1945. godine. Gotovo svake dvije godine desio se jedan genocid od tada.
Sada teroristi ISIL-a ubijaju Šije, Jezide i Kršćane u Siriji i Iraku, sada budisti u Burmi provode genocid nad Rohinja muslimanima.
“Moramo biti naivni sa vjerujemo da se tako nešto ne može ponoviti ovdje. Trebamo zapamtiti da se genocid u Srebrenici desio u srcu Europe na kraju 20. vijeka. Događaji iz period 1992-1995 ostavili su ogromne duboke podjele na društvo u BiH do danas”, upozorio je Khan.
Novi val nacionalizma
Kod kuće, širom Europe i Amerike vidimo novi val nacionalizma i uskrsnuće rasne i vjerske netrepeljivosti, pored svih obećanja da se to neće ponoviti.
“Velika Britanija duboko je podijeljena zemlja, i ja kao azijski Musliman, to primjećujem sve više. Suočio sam se sa rasizmom i islamofobijom kroz cijeli moj život. Moj fizički izgled i moje ime mogu dovesti do toga da ljudi pogrešno sude o meni i mom društvu. Ali kao predsjednik fondacije Barnardo’s, najveće britanske fondacije, ja sam na privilegiranom mjestu”,
Srebrenica je tamna mrlja na obrazu čovječanstva koja se dogodila pred našim vratima, koja živi u našim sjećanjima u našem kako-tako dobro integriranom društvu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.