50. dan invazije: Zelenski pozvao države da Ukrajini šalju oružje
Danas je 50. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su najvažniji događaji na početku dana:
• Rusko Ministarstvo odbrane priopćilo je da je cijela posada ratnog broda Moskva, za koji se izvještava da ga je Ukrajina pogodila u Crnom moru kasno u srijedu, evakuirana nakon što je eksplozija streljiva rezultirala požarom na brodu. "Krstarica Moskva Crnomorske flote ozbiljno je oštećena uslijed detonacije streljiva koja je nastala kao posljedica požara, posada je evakuirana", izvijestio je ruski državni medij TASS, pozivajući se na rusko Ministarstvo odbrane. Brodu su prkosile ukrajinske trupe na Zmijskom otoku na početku rata.
• Ukrajinski dužnosnik ranije je rekao da je brod Moskva pogođena s dvije rakete, ali nije dao nikakve dokaze. Brod od 12.500 tona ima oko 500 članova posade.
• Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na embargo na naftu u svom noćnom obraćanju u srijedu. "Prije svega, potreban nam je embargo na naftu. I jasna spremnost Europe da se odrekne sve ruske energije. Europska unija mora prestati sponzorirati ruski vojni stroj."
Lijepe vijesti iz GRAS-a: Tramvaj od Ilidže do Baščaršije ponovo u funkciji
• Zelenski je potvrdio da su forenzičari Međunarodnog kaznenog suda posjetili Buču u srijedu kako bi istražili moguće ratne zločine. "Odgovornost ruske vojske za ratne zločine je neizbježna. Sve ćemo ih odvući na sud. I ne samo za ono što je učinjeno u Buči." Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan rekao je novinarima "Ukrajina je mjesto zločina" nakon posjete Buči.
• Američki predsjednik Joe Biden najavio je dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, uključujući teško topništvo, uoči šireg ruskog napada koji se očekuje na istoku Ukrajine. Paket, koji donosi ukupnu vojnu pomoć od invazije ruskih snaga u februaru na više od 2,5 milijardi dolara, uključuje topničke sisteme, topničku municiju, oklopne transportere i bespilotne čamce obalne obrane, rekao je Biden u izjavi nakon telefonskog razgovora sa Zelenskim.
• Američki State Department u srijedu je branio Bidenovu optužbu da Rusija provodi genocid u Ukrajini, rekavši da njhive trupe pokušavaju uništiti zemlju i njeno civilno stanovništvo. Biden je u utorak prvi put iznio optužbu na račun predsjednika Vladimira Putina, rekavši da je "postalo sve jasnije da Putin samo pokušava izbrisati ideju da bi bilo ko uopće mogao biti Ukrajinac".
• Francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio je ponoviti Bidenovu optužbu da Rusija provodi "genocid" nad Ukrajincima, upozoravajući da verbalne eskalacije neće pomoći u okončanju rata. Zelenski je odgovorio: "Takve stvari su za nas vrlo bolne, pa ću se svakako potruditi da s njim razgovaramo o ovom pitanju."
• Više od 1000 ukrajinskih marinaca koji brane opkoljeni lučki grad Mariupolj se predalo, tvrdi Moskva. U jednoj od najkritičnijih bitaka u ratu, rusko Ministarstvo odbrane priopćilo je u srijedu da je 1026 vojnika ukrajinske 36. brigade marinaca, uključujući 162 časnika, "dobrovoljno položilo oružje" u blizini gradske željezare Iljič. Nije bilo neovisne potvrde tvrdnje.
• Rusko povlačenje iz okolice Kijeva dovelo je do otkrića velikog broja očito masakriranih civila, što je izazvalo međunarodnu osudu i poziva na istragu ratnih zločina. Šef policije okruga Kijev rekao je da su tijela 765 civila, uključujući 30 djece, pronađena u glavnom gradu.
• U toku su navodno pregovori o razmjeni 169 pripadnika Nacionalne garde Ukrajine koji su zarobljeni u nuklearnoj elektrani Černobil, rekao je ukrajinski ministar unutarnjih poslova.
• Predsjednici četiriju zemalja koje graniče s Rusijom – Poljske, Estonije, Litve i Latvije – otputovali su u Kijev u znak podrške svom ukrajinskom kolegi i njegovim jedinicama. To slijedi nakon što je Kijev izvijestio da je odbio sastati se s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, koji je u utorak posjetio Poljsku i rekao da je planirao otići u Ukrajinu, ali "nije bio poželjan".
• Visoki američki dužnosnici vagaju hoće li poslati visokog dužnosnika na razini vlade u Kijev kao predstavnika visokog profila u znak solidarnosti s Ukrajinom, rekao je u srijedu izvor upoznat sa situacijom.
• Zelenski je rekao estonskim zastupnicima, bez pružanja dokaza, da Rusija koristi fosforne bombe u Ukrajini. Ukrajinske snage u Mariupolju priopćile su da je dron bacio otrovnu tvar na grad, ali nema neovisne potvrde da je Rusija koristila zabranjeno kemijsko oružje.
• Finska premijerka Sanna Marin rekla je da će zemlja odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u "u roku od nekoliko sedmica". Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim švedskim kolegom, Marin je rekla da kao partner NATO-a – ali ne i članica – Finska nije obuhvaćena člankom 5, koji kaže da se napad na jednu članicu treba smatrati napadom na sve.
• Vlada Ujedinjenog Kraljevstva uvela je sankcije za još 206 osoba, uključujući 178 ljudi za koje je rekla da su bili uključeni u podržavanje samoproglašenih republika u Lugansku i Donjecku. Liz Truss, ministrica vanjskih poslova, rekla je da su posljednje sankcije uvedene kao direktan odgovor na "užasne raketne napade" na željezničku stanicu u Kramatorsku u istočnoj Ukrajini u kojima su poginuli deseci civila.
• Australija je također u četvrtak uvela ciljane financijske sankcije za 14 ruskih državnih poduzeća, uključujući subjekte povezane s obranom kao što su proizvođač kamiona Kamaz, te brodarske tvrtke SEVMASH i United Shipbuilding Corp.
• Rusija, pak, uvodi sankcije protiv 398 zastupnika američkog Kongresa i 87 kanadskih senatora, izvijestila je novinska agencija Interfax.
• Europska svemirska agencija priopćila je da je prekinula saradnju s Rusijom na tri misije na Mjesec zbog invazije Moskve na Ukrajinu, nakon prethodne odluke da učini isto za misiju na Mars.
• Rusija će tražiti mir ili će zauvijek napustiti međunarodnu arenu, rekao je Zelenski u svom posljednjem nacionalnom obraćanju. "Ili će rusko vodstvo zaista tražiti mir, ili će kao rezultat ovog rata Rusija zauvijek napustiti međunarodnu arenu."
• Šef UN-a Antonio Guterres rekao je da se prekid vatre u Ukrajini "ne čini mogućim", što vjerojatno ukazuje da UN još uvijek čeka odgovor Rusije o evakuaciji ukrajinskih civila i pružanju pomoći.
S najvažnijim vijestima o Ukrajini danas završavamo praćenje događaja ruske invazije na ovu zemlju:
Ključni podaci:
- Guverner ruske regije u blizini granice s Ukrajinom tvrdi da je ukrajinska vojska granatirala selo na teritoriju Rusije i da ima žrtava
- Rusija tvrdi da ratni brod koji je teško oštećen eksplozijama i dalje pluta
- Rusija objavila da je zauzela luku u Mariupolju i oslobodila je od pukovnije Azov
- Rusija je poručila da ako Finska i Švedska uđu u NATO, svijet može zaboraviti na Baltik bez nuklearnog oružja
- Svi ruski mornari evakuirani su s ratnog broda Moskva u Crnom moru nakon silovite eksplozije. Ukrajinci tvrde da su brod pogodili projektilima, a Rusija tvrdi da je eksplodiralo streljivo
- Ukrajinska vojska kaže da su ruske snage spremne napasti regiju Donbas i grad Harkiv
- Eksplozije na ruskom brodu u Crnom moru. Rusi kažu da je nesreća, Ukrajinci da je pogođen raketama
- Rusija je zaprijetila SAD-u i NATO-u, kaže da će konvoji s oružjem biti "legitimne vojne mete"
- Švedska se u maju prijavljuje za članstvo u NATO-u, želi ući već ove godine
- Rusi tvrde da se u Mariupolju predalo 1000 ukrajinskih marinaca. Ukrajina kaže da su posljednji preostali branitelji Mariupolja spojili snage "rizičnim manevrom"
- Macron kaže da je Rusija u Ukrajini počinila ratne zločine, ali za razliku od američkog predsjednika Bidena, odbio je upotrijebiti riječ "genocid"
Ruski ratni brod Moskva je potonuo, javilo je rusko ministarstvo.
Rusko ministarstvo odbrane objavilo je saopćenje u kojem se navodi da je njihov ratni brod Moskva, glavni brod ruske Crnomorske flote, potonuo, piše Index.hr.
Još uvijek nije jasno je li ga pogodilo ukrajinsko oružje.
Vjeruje se da je brod pretrpio značajnu štetu i mislilo se da je krenuo prema Sevastopolju, na Krimu, prije nego što je potonuo.
Britanska vlada mora učiniti više kako bi spriječila da se ukrajinske žene i djeca koji bježe od rata spoje sa samcima u Britaniji u okviru programa sponzorstva jer inače dovode izbjeglice u opasnost, saopćio je UN.
Nakon izvješća da su žene izbjeglice bile mete muškaraca koji su im nudili sobe u svojim domovima, UN-ova agencija za izbjeglice (UNHCR) pozvala je Britaniju da uvede "prikladniji proces uparivanja" u dio programa Homes for Ukraine.
Glavni tužitelj Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan posjetio je ove sedmice ukrajinske gradove Buču i Borodjanku, gdje su početkom aprila otkrivene masovne grobnice i ubijeni civili nakon povlačenja ruskih snaga iz sjeverne Ukrajine.
"Ukrajina je mjesto zločina. Ovdje smo jer imamo razumne razloge vjerovati da su počinjeni zločini pod jurisdikcijom Međunarodnog kaznenog suda", rekao je Khan. ICC je službeno otvorio istragu o situaciji u Ukrajini 2. marta.
Iz UN-a javljaju da je sudbina miliona ljudi s invaliditetom u Ukrajini nepoznata.
Reuters prenosi da u Ukrajini živi oko 2.7 miliona osoba s invaliditetom. Pozivajući se na izvještaje da su mnogi zarobljeni ili napušteni u svojim domovima, centrima za zaštitu i sirotištima bez osnovnih potrepština ili lijekova, Odbor za prava osoba s invaliditetom objavio je saopćenje.
"Odbor je duboko uznemiren što je sudbina osoba s invaliditetom u Ukrajini uglavnom nepoznata. Osobe s invaliditetom imaju ograničen ili nikakav pristup informacijama za hitne slučajeve, skloništima i sigurnim utočištima, a mnogi su odvojeni od svojih mreža podrške, zbog čega nisu u mogućnosti reagirati na situaciju i snalaziti se u svojoj okolini", stoji u saopćenju.
Ukrajinski parlament prihvatio je danas rezoluciju kojom kvalificira kao genocid djelovanje ruske vojske u Ukrajini i poziva države i nevladine organizacije da učine isto.
"Djelovanje Rusije teži za tim da sistemski i koherentno izbriše ukrajinski narod, da ga liši prava na samoodređenje i neovisan razvoj", stoji u tekstu koji je prihvaćen većinom od 363 zastupnička glasa u parlamentu od 450 zastupnika.
Oštećeni ruski ratni brod i dalje se bori s vatrom, kaže američki dužnosnik.
Vjeruje se da je brod pretrpio značajnu štetu i da je krenuo prema Sevastopolju na Krimu.
"Naša procjena je da se posada još uvijek bori s požarom", rekao je američki dužnosnik.
Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je posada evakuirana i da se poduzimaju mjere za vuču broda natrag u luku.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski je pozvao države da Ukrajini šalju oružje.
"SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, neke europske zemlje pokušavaju pomoći i pomažu. Ali oružje nam treba stizati brže. Ključna riječ je - sada", rekao je.
Kanada će u narednim danima rasporediti do 150 članova vojnog osoblja u Poljsku kako bi podržala napore Varšave u pružanju pomoći ukrajinskim izbjeglicama, objavila je kanadska ministrica odbrane Anita Anand.
"Kako bi pomogli u rješavanju rastuće krize na granici između Poljske i Ukrajine, danas najavljujem raspoređivanje do 150 pripadnika kanadskih oružanih snaga s otprilike 100 pripadnika u neposrednom razdoblju koji će pomoći u naporima Poljske da podrži i pomogne Ukrajincima koji bježe od nasilja", rekla je Anand.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da europske zemlje koje nastavljaju kupovati rusku naftu zarađuju novac krvlju drugih ljudi.
U intervjuu za BBC Zelenski je izdvojio Njemačku i Mađarsku, optuživši ih da blokiraju proces za embargo, a Rusija bi od prodaje energenata ove godine mogla zaraditi do 250 milijardi funti - što je više od jedne trećine u usporedbi s prošlom godinom.
Njemačka je zaplijenila najveću superjahtu na svijetu nakon što je "opsežna istraga" utvrdila da je u vlasništvu sestre sankcioniranog ruskog oligarha Alishera Usmanova.
Njemačka savezna policija priopćila je u četvrtak da je zaplijenila Dilbar vrijedan 600 miliona dolara (458 miliona funti) nakon što su razotkrili pravo vlasništvo nad jahtom.
Ukupno 324 bolnice su oštećene, a 24 uništene tokom ruske invazije, prema ukrajinskom ministarstvu zdravstva. Vlasti rade na planovima za obnovu nekih bolnica.
Za sada se neka područja moraju oslanjati na mobilne bolnice. Rusija je tvrdila da ne cilja civilnu infrastrukturu, ali snimci i izvještaji pokazuju uništene škole, bolnice i stambene zgrade.
Kupci iz EU izgubili bi kontrolu nad novcem i u konačnici bi prekršili sankcije kada bi ruski plin plaćali prema uredbi kojom je Moskva propisala plaćanje u rubljima, preko posredničke banke u Rusiji, stoji u internoj bilješci Europske komisije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je krajem marta uredbu prema kojoj kupci ruski plin od početka aprila moraju plaćati preko posredničke banke u Rusiji, koja uplaćene devize, uglavnom eure i dolare, prodaje na dražbi i doznačuje prihod u rubljima dobavljaču plina.
Guverner ruske regije Brijansk objavio je da su ukrajinske snage otvorile vatru po stambenim zgradama u toj regiji. Radi se o regiji koja graniči sa sjeverom Ukrajine, nedaleko od grada Černihiva.
"Danas su ukrajinske snage otvorile vatru na selo Klimovo. Granatama su oštećene dvije stambene zgrade, ima žrtava među stanovnicima", napisao je guverner Aleksander Bogomaz na svom Telegram kanalu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov objasnio je koji uvjet mora biti ispunjen da bi se održao direktni sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.
Kremlj za sastanak očekuje spreman tekst sporazuma između dvije zemalja.
Prilikom dnevnog brifinga Peskov je opovrgnuo navode da se Putin odbio sastati s ukrajinskim čelnikom.
"Predsjednik Rusije nikad nije odbio takav sastanak, ali za to treba pripremiti odgovarajuće uvjete, odnosno tekst sporazuma", rekao je.
Ruska istraga pokazala je da su ukrajinske snage izvele najmanje šest zračnih udara u ruskoj regiji koja graniči sa sjeverom Ukrajine, tvrde ruski prorežimski mediji, pa dodaju da su napadnuti stambeni objekti.
Rusi tvrde da je u navodnom ukrajinskom napadu povrijeđeno najmanje sedmero ljudi te je oštećeno šest kuća.
Kremlj navodi kako je uslov za sastanak Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog - dokument, spreman za potpisivanje dvojice čelnika.
U svom dnevnom brifingu za novinare, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov opovrgnuo je da je ruski predsjednik odbio susret s ukrajinskim kolegom.
Peskov je rekao:
"Predsjednik nikada nije odbio takav sastanak, ali za to treba pripremiti odgovarajuće uslove, odnosno tekst dokumenta."
Britanska kampanja "Pravda za Ukrajinu" objavila nacrt optužnice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina za zločin agresije u Ukrajini koji su sastavili stručnjaci anglosaksonskog prava.
Optužnica, koju su sastavili Ryan Goodman, profesor prava na Sveučilištu New York, i Rebecca Hamilton, izvanredna profesorica prava na Pravnom fakultetu američkog unvierziteta u Washingtonu, služi kao "uzorna kaznena optužnica" protiv ruskog predsjednika za zločin pokretanja i provođenja agresivnog rata invazijom na Ukrajinu.
Pristaše, uključujući bivšeg premijera Gordona Browna, vjeruju da bi sud za zločin agresije mogao pružiti brz put do pravde za ukrajinski narod.
Brown je rekao da je, nakon užasa koji su se dogodili u Buči, Burzovi i Kijevu i zabrinutosti svjetskih čelnika, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, koji misle da je počinjen genocid, važno da se što brže pokretač rata dovede pred lice pravde. Peticija kampanje za osnivanje suda ima više od 1.75 miliona potpisa.
Guverner ruske regije Brijansk objavio je da su ukrajinske snage otvorile vatru po stambenim zgradama u toj regiji. Radi se o regiji koja graniči sa sjeverom Ukrajine, nedaleko od grada Černihiva.
"Danas su ukrajinske snage otvorile vatru na selo Klimovo. Granatama su oštećene dvije stambene zgrade, ima žrtava među stanovnicima", napisao je guverner Aleksander Bogomaz na svom Telegram kanalu.
Ranije su ruski dužnosnici objavili da je granatirana postaja ruske granične policije. U napadu je oštećeno više vozila, tvrde Rusi.
Ove tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Autorski članak generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, Antonia Guterresa, o Grupi za odgovor na globalnu krizu:
Za narod Ukrajine, ruska invazija predstavlja pravi košmar, kao i humanitarnu katastrofu zastrašujućih razmjera.
Ovaj rat, uz to, sve više postaje pitanje života i smrti za ugrožene ljude širom svijeta. Svjedoci smo tragedije koja se odvija u Ukrajini: gradovi bivaju sravnjeni sa zemljom, ljudi pate i stradaju u svojim domovima i na ulicama, a u toku je i najbrže rastuća kriza raseljavanja u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Van granica Ukrajine, daleko od pažnje medija, ovaj rat je pokrenuo i tihi napad na svijet u razvoju. Ova kriza bi mogla gurnuti 1,7 milijardi ljudi, tj. jednu petinu čovječanstva, u siromaštvo, neimaštinu i glad, i to u razmjerama koje nisu viđene decenijama.
Ukrajina i Ruska Federacija proizvode 30 procenata svjetske pšenice i ječma, jednu petinu kukuruza i više od polovine cjelokupnog suncokretovog ulja na svijetu. Žitarice koje proizvode ove dvije zemlje hrane najsiromašnije i najugroženije, s obzirom na to da je riječ o jednoj trećini pšenice koju uvozi 45 afričkih i najnerazvijenijih zemalja.
Istovremeno, Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa i drugi po veličini izvoznik nafte.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak rekao je u TV izjavi da su konzultacije "u toku" o potencijalnoj karti puta za mir, ali je dodao da je ključna tačka broj zemalja koje će djelovati kao sigurnosni garanti za Ukrajinu.
"Sada su u tijeku konsultacije o tome koje pravne obaveze treba izvršiti, kako će to biti u smislu multilateralnog sporazuma", izjavio je.
Podoljak je još dodao: "Moramo shvatiti da Rusi kategorički ne žele povećati broj zemalja koje mogu biti jamci sigurnosti. Važno nam je da imamo što više tih zemalja."
Portparol ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov izjavio je da su se tokom noći u Mariupolju predala još 134 ukrajinska vojnika.
"To znači da je ukupno 1.160 ukrajinskih vojnika i oficira položilo oružje do srijede u Mariupolju", rekao je Konašenkov.
Dodao je da je tokom proteklog dana 12 ukrajinskih vojnih objekata pogođeno visokopreciznim projektilima, uključujući dva artiljerijska skladišta, jedan borbeni avion MiG-29 i helikopter Mi-8.
"Pogođeno je još 48 vojnih objekata, uključujući dvije kontrolne tačke, dva višecjevna bacača raketa, artiljerijsku bateriju, šest skladišta municije i 48 zona koncentracije vojne opreme", rekao je Konašenkov.
Prema njegovim riječima artiljerijsko-raketne snage uništile su 770 objekata - devet kontrolnih punktova, 101 uporište, 548 reona koncentracije vojnika i vatrenih sredstava, 110 artiljerijskih položaja, jedan sistem protivvazdušne obrane S-300 i jedno skladište municije.
Detaljnije o izjavi Medvedeva
Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Ruske Federacije i aktuelni zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, upozorio je u četvrtak da se o statusu Baltika bez nuklearnog oružja neće moći razgovarati ukoliko Finska i Švedska uđu u NATO savez.
U članku objavljenom na njegovom Telegram kanalu, Medvedev je istakao da će, kada se dvije zemlje učlane u alijansu, Rusija imati još dva "zvanično registrovana" protivnika, a dužina kopnenih granica alijanse s Rusijom će se više nego udvostručiti.
On je rekao da Rusija mora reagovati bez emocija i hladne glave. Kako je kazao, zemlja treba ojačati graničnu liniju s NATO-om, pojačati kopnene snage i sistem protivvazdušne odbrane i rasporediti mornaricu u Finskom zaljevu.
"U ovom slučaju više neće biti moguće govoriti o bilo kakvom statusu Baltika bez nuklearnog naoružanja - ravnoteža se mora uspostaviti. Rusija do danas nije poduzimala takve mjere i nije ni namjeravala", poručio je Medvedev.
Medvedev je rekao da nije relevantno povezivati prijem Švedske i Finske u NATO sa situacijom u Ukrajini, jer su dvije zemlje razmatrale ulazak u NATO i prije nego što je počeo sukob u Ukrajini.
"Mi s ovim državama nemamo teritorijalne sporove kao s Ukrajinom. Stoga je cijena takvog članstva za nas drugačija", dodao je Medvedev, što znači da bi prijem Ukrajine u NATO mogao dovesti do direktnog sukoba između Rusije i NATO-a ukoliko bi Ukrajina pokušala da povrati Krim koji je anektirala Moskva.
Medvedev je takođe ukazao da je javno mišljenje o prijemu u NATO u Finskoj i Švedskoj podijeljeno uprkos maksimalnoj propagandi. Smatra da bi njihovo članstvo u NATO-u svijet učinio opasnijim.
"Niko razuman ne želi veće cijene i poreze, povećane tenzije duž granica, iskandere, hipersonike i brodove s nuklearnim oružjem bukvalno nadomak vlastitog doma. Nadajmo se da će pamet naših sjevernih susjeda ipak pobijediti", rekao je Medvedev.
Guverner ukrajinske regije Harkiv Oleh Sinjegubov, rekao je da su četiri civila ubijena, a 10 ranjeno tokom ruskog granatiranja grada u četvrtak.
Guverner je u priopćenju također pozvao stanovnike nekih gradova da se evakuiraju jer je rekao da se na tom području očekuju vojne operacije.
Tokom ruskih napada u Ukrajini poginulo je 197 djece, a 351 je povrijeđeno.
Navedeno je da je u bombardovanju ruske vojske oštećeno više od hiljadu obrazovnih ustanova, a 91 je potpuno uništena.
Saopćeno je da je od 24. februara, kada je Rusija započela napade, poginulo 197 djece, a povrijeđeno 351.
Ruski istražni odbor saopćio je da otvara kaznene postupke za navodno ukrajinsko mučenje ruskih vojnika.
Odbor, koji istražuje velike zločine, rekao je da su ukrajinske snage zarobile neke ruske vojnike u regijama Zaporožje i Mikolajiv i da ih je ukrajinska sigurnosna služba ilegalno držala.
"Rusi su bili podvrgnuti fizičkom nasilju i mučenju kako bi ih se natjeralo da daju lažna objašnjenja o stvarnim uslovima njihovog ilegalnog zatočeništva u prostorijama Službe sigurnosti Ukrajine, kao i o (ruskoj) specijalnoj vojnoj operaciji".
Ukrajina je ranije priopćila da provjerava sve informacije o postupanju s ratnim zarobljenicima te da će istražiti sva kršenja te poduzeti odgovarajuće pravne radnje.
Rusija je upozorila NATO da će, ako se Finska i Švedska pridruže vojnom savezu, poduzeti mjere na Baltiku.
Reuters izvještava o Dmitriju Medvedevu koji kaže:
"Ne može više biti govora o statusu nenuklearnog Baltika – ravnoteža se mora uspostaviti. Rusija do danas nije poduzela takve mjere niti je to htjela učiniti."
Medvedev je bio zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije od 2020. Prethodno je bio predsjednik i premijer Rusije, a dugogodišnji je saveznik Vladimira Putina.
Finska i Švedska poduzele su jučer veliki korak prema pridruživanju NATO-u, nakon što su njihovi premijeri rekli da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila "cijeli sigurnosni krajolik" Europe i "dramatično oblikovala način razmišljanja" u nordijskim zemljama.
Finska premijerka Sanna Marin izjavila je u srijedu da će njena zemlja, koja dijeli 1.300 km (810 milja) granice s Rusijom, odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za pridruživanje savezu "prilično brzo, u nekoliko sedmica, a ne mjeseci", unatoč rizik da razbjesni Moskvu.
Ukrajina je priopćila da su njezine posljednje dvije preostale jedinice u opkoljenom južnom gradu Mariupolju uspjele udružiti snage zahvaljujući "rizičnom manevru", pojačavajući svoj otpor ruskim snagama.
U međuvremenu, Rusija je priopćila da je mariupoljska luka zarobljena i da se 1000 ukrajinskih marinaca predalo.
Evo što znamo o posljednjoj situaciji u lučkom gradu:
Branitelji udružuju snage: Zapovjednici dviju ukrajinskih jedinica koje brane Mariupolj objavili su video izjavu u kojoj kažu da su uspjeli udružiti snage. Denis Prokopenko, zapovjednik bataljona Azov, rekao je da se njegova postrojba povezala s postrojbama 36. brigade marinaca. Serhii Volyna, zapovjednik brigade marinaca, rekao je: "Učinit ćemo sve što je potrebno za uspješno dovršenje naše borbene misije."
"Rizičan" potez: Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič ranije je rekao da je udruživanje "rizičan manevar", ali: "Ovo se događa kada časnici ne gube glavu, već čvrsto održavaju komandu i kontrolu nad trupama."
Opkoljeni: Obje jedinice bile su uključene u posljednji pokušaj da se odupru ruskoj ofanzivi na grad koja traje više od mjesec dana. Jedinice su okružene ruskim snagama i ponestaje im zaliha.
Ključna mjesta: Ukrajinski branitelji se bore da zadrže dijelove luke i Azovstal, divovsku tvornicu čelika koja se nalazi na istočnom predgrađu Mariupolja.
Ključni trenutak: Neovisna analiza situacije u Mariupolju u nedjelju od strane Instituta za proučavanje rata kaže da je odbrana grada dosegla kritičnu fazu. Udruživanje ukrajinskih snaga došlo je nakon što su "ruske snage prepolovile Mariupolj od centra grada do obale, 10. aprila, izolirajući preostale ukrajinske branitelje na dvije glavne lokacije: glavnoj luci Mariupolj na jugozapadu i čeličani Azovstal na istoku ”, stoji u analizi.
Rusija tvrdi kako napreduje: U priopćenju od srijede, glasnogovornik ruskog Ministarstva odbrane, general-bojnik Igor Konašenkov rekao je da je mariupoljska trgovačka luka zarobljena. CNN nije mogao neovisno provjeriti tu tvrdnju. Ruska vojska je u više navrata tvrdila da je zauzela strateške položaje u gradu, ali se također suočila s jakim otporom ukrajinskih snaga.
Predaja marinaca: Ruska vojska je u priopćenju od srijede tvrdila da se 1026 ukrajinskih marinaca — uključujući 162 časnika i 47 vojnih vojnika — predalo u blizini Željezare Iljič u Mariupolju, što se ne može provjeriti. Prokopenko, iz bataljona Azov, priznao je da su se neki ukrajinski branitelji predali.
Informativna služba 5 Kanala u Ukrajini donosi malo više detalja o ukrajinskim tvrdnjama da su sabotirali most dok ga je prelazio ruski vojni konvoj.
Izvještavaju da su ukrajinske oružane snage zaustavile napredovanje vojne opreme prema Izjumu, gradu koji se nalazi na istoku Ukrajine.
U vojnoj izjavi objavljenoj na Facebooku opisana je zasjeda, govoreći:
"Nakon što su utvrdili rutu neprijateljske kolone, operateri SSO Ukrajine pregledali su objekt koji je bio najprikladniji za inženjerijsku zasjedu. Bio je to most na putu neprijateljske opreme. Zatim - mukotrpan profesionalni rad: određivanje mjesta naboja, izračun potrebne količine TNT ekvivalenta. eksploziva na određeno mjesto, SSO operateri Ukrajine čekali su neprijatelja, koji je ne sluteći otišao u susret smrti."
Tvrdnje nisu nezavisno provjerene.
Pod istragom je gotovo 6.500 navodnih ratnih zločina koje su počinile ruske trupe u Ukrajini, priopćilo je ured ukrajinskog tužiteljstva.
Prijavljena su ukupno 6.492 slučaja, a potvrđeno je da je ubijeno 197 djece, dodaje ured.
Ruske trupe su držae čak 300 ljudi kao taoce četiri sedmice u podrumu škole u Jahidneu sjeverno od Černihiva, tvrdi ukrajinsko Ministarstvo odbrane.
Taoci su navodno na zidu odbrojavali dane.
Na zidu su pronađena i imena 18 osoba za koje se tvrdi da su ubijene ili umrle u tim uslovima, rekli su ukrajinski dužnosnici.
Reuters je prethodno razgovarao sa sedam stanovnika Jahidnea koji su rekli da je najmanje 20 ljudi umrlo ili ubijeno tokom ruske okupacije. Ukrajinske vlasti nisu objavile službeni broj mrtvih.
Ukrajinski vojnici digli su u zrak most s ruskim trupama koji su se uputili prema Iziumu, gradu na rijeci Donec u Harkovu, na istoku Ukrajine, saopćila je vojska.
Navodno je cijela neprijateljska kolona uništena pomoću UAV-a.
Rusko Ministarstvo odbrane priopćilo je da je evakuirana cijela posada ratnog broda Moskva, za koji se navodi da su ga u srijedu kasno navečer pogodile dvije ukrajinske rakete u Crnom moru.
Brodu su slavno prkosile ukrajinske trupe na Zmijskom otoku na početku rata. Inače, Moskva je vodeći brod Crnomorske flote.
"Krstarica Moskva Crnomorske flote ozbiljno je oštećena uslijed detonacije streljiva koja je nastala kao posljedica požara, posada je evakuirana", izvijestio je ruski državni medij TASS, pozivajući se na rusko Ministarstvo odbrane.
"Kao posljedica požara, streljivo je detoniralo na raketnoj krstarici Moskva. Brod je ozbiljno oštećen. Posada je potpuno evakuirana", dodali su iz Ministarstva.
Ranije večeras, Ukrajina je rekla da je udarila i oštetila ruski ratni brod u Crnom moru, navodi se u Telegramu koji je poslao guverner Odese Maksym Marchenko.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
