100. dan invazije: Ukrajinci tvrde da su vratili 20 posto izgubljene teritorije
Danas je 100 dan ruske invazije na Ukrajinu. Pratimo dešavanja, nove informacije objavljujemo iz minute u minutu.
Ovu su neke od informacija:
- Proruska vlast u okupiranoj regiji Zaporižji donijela odluku o nacionalizaciji ukrajinskih strateških firmi, zemljišta i prirodnih bogatstava
- Veliki proizvođači nafte donijeli su važnu odluku o drastičnom povećanju proizvodnje nafte od otprilike 50 posto, što je više od očekivanja. Time će se nadomjestiti dio ruske nafte koja više neće stizati u EU nakon embarga
- Ukrajina kaže da bi mogla ugasiti najveću europsku nuklearnu elektranu Zaporižju ako potpuno padne pod rusku kontrolu. Značajni dijelovi regije Zaporižje su pod ruskom kontrolom
- Zelenski: Rusi su okupirali petinu ukrajinskog teritorija
- Rusija je upozorila da će odluka Europske unije o napuštanju ruske nafte destabilizirati svjetska tržišta, prozvavši to "autodestruktivnim" korakom
- Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon predviđa gospodarski "uragan" uzrokovan ratom u Ukrajini
[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/svijet/netanyahu-izazvao-bijes-gradana-desetine-hiljada-sirom-izraela-protestvuje-protiv-premijera/566894?type=trending[/related]
Srbijanski tajkun Bogoljub Karić jedini je srbijanski državljanin koji je pod sankcijama Vijeća Europe u okviru sankcija Rusiji i Bjelorusiji.
"Bio sam jako iznenađen kada sam saznao da se moje ime nalazi na spisku sankcija Europskog vijeća. Prošle su dvije godine od završetka projekta izgradnje u Bjelorusiji, koji smo izgradili nakon pobjede na međunarodnom takmičenju, koji se u obrazloženju navodi kao primjer saradnje slavenskog svijeta", ovako je danas reagirao srbijanski poduzetnik Bogoljub Karić, prenosi Blic, na vijest da je pod sankcijama.
"Kako su razlozi za stavljanje na spisak sankcioniranih utemeljeni na nacionalnoj pripadnosti i nedokazanim navodima i novinskim napisima nereferentnih medija (od kojih su neki već izgubili spor u ovom slučaju), smatram da nema osnova za sankcije i poduzimam zakonske mjere za njihovo ukidanje", dodao je Karić.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra da je njegov ruski kolega Vladimir Putin napravio historijsku i najveću grešku kada je napao Ukrajinu, zbog čega je danas izoliran.
"Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema historiji", rekao je Macron stotog dana rata u razgovoru za francuski regionalni medij.
"Mislim da je izoliran. Jedna je stvar zatvoriti se u izolaciju, a izaći iz nje je teško", istaknuo je Macron.
Dodao je da nije isključena njegova posjeta Kijevu u narednom periodu.
Ukrajinske snage vratile su oko 20 posto teritorija koji su izgubile u Severodonjecku od ruske invazije, prema ukrajinskim dužnosnicima.
"Dok je prije situacija bila teška, postotak koji je držala Rusija bio je negdje oko 70 posto, sada smo ih već potisnuli za otprilike 20 posto", rekao je na nacionalnoj televiziji Serhij Hajdaj, guverner istočne regije Luhansk.
Hajdaj je kazao da su ruske trupe satima napadale i napredovale na ukrajinske položaje, da bi ih otjerali branitelji koji nisu povrijeđeni. Ovako oni idu naprijed, korak po korak, jer topništvom, zrakoplovima i minobacačima jednostavno sve uništavaju, dodao je guverner.
"Ali čim budemo imali dovoljno zapadnog dalekometnog oružja, odgurnut ćemo njihovo topništvo s naših položaja. A onda, vjerujte mi, ruska pješadija će samo pobjeći", zaključio je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.
Putin je rekao da su "nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva".
"U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i ekonomske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima ekonomije", rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju "prebacivanja s bolesne glave na zdravu".
Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.
Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 miliona tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.
"Garantujemo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine", rekao je Putin.
Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama "nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce". Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.
"Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku", rekao je.
Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.
Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.
"Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestale su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjile su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena", kazao je Putin.
Putin je dodao i da "Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište".
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova smatra da ne treba razgovarati o tome hoće li izbiti Treći svjetski rat, nego o tome kako ga spriječiti.
"Je li Treći svjetski rat moguć? Možda je već u toku. Kakav oblik će poprimiti? To su teme o kojima mnogi raspravljaju. Umjesto da govorimo o Trećem svjetskom ratu, bilo bi nam bolje da razgovaramo o tome kako ga spriječiti", rekla je Zaharova.
Naglasila je da Moskva godinama ukazuje da međunarodno pravo i Ujedinjeni narodi trebaju služiti kao zaštitna mreža protiv Trećeg svjetskog rata. Također je istaknula da Rusija već tri-četiri godine primjećuje želju Zapada da izbriše međunarodno pravo i umjesto toga uvede svjetski poredak utemeljen na svojim pravilima, prenosi ruski TASS.
"Ovo je iznimno opasno jer to podrazumijeva diktaturu jedne grupe zemalja i to prijeti narušavanjem ravnoteže u cijelom svijetu, a onemogućuje drugim državama ostvarivanje svojih interesa. Svaka zemlja ima pravo na suverenu vanjsku i unutarnju politiku, na zakonsku obranu svojih interesa", poručila je Zaharova.
"Kada jedna grupa zemalja zgrabi vlast ili teži da je preuzme, može se očekivati mnogo problema", zaključila je ruska glasnogovornica.
Najveća europska nuklearna elektrana, koja se nalazi u okupiranoj jugoistočnoj ukrajinskoj regiji Zaporižji, suočava se s kritičnim nedostatkom rezervnih dijelova, prema ukrajinskoj vojno-obavještajnoj agenciji.
Obavještajni službenici ministarstva odbrane kažu da se u tvornici razvila kritična situacija u smislu osiguravanja stabilnog i sigurnog rada. Gotovo da nema rezervnih dijelova i potrošnog materijala.
Tvornicu u Zaporižji okupirale su ruske trupe nedugo nakon što je Rusija započela invaziju, ali pogonom još uvijek upravljaju ukrajinski tehničari.
Ustanovom upravljaju cjelotjednim rotacijama osoblja kojem su oduzete sve lične stvari i telefoni.
Dva Reutersova novinara ranjena su, a njihov vozač je ubijen na istoku Ukrajine kada je pucano na njihov automobil, saopćio je Reuters.
Novinari su zadobili lakše povrede, dodali su.
"Oni su putovali prema Severodonjecku vozilom koje su im dali ruski separatisti, koji su im osigurali i vozača.
Porodici vozača izražavamo duboko saučešće", piše u saopćenju.
Francuski dobrovoljac poginuo je boreći se u Ukrajini, potvrdilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova nakon ranijih medijskih objava da je u artiljerijskoj paljbi u Harkivu poginuo muškarac koji je navodno francuski državljanin.
"Svjesni smo tužne vijesti da je jedan francuski državljanin poginuo tokom borbi u Ukrajini", saopćilo je ministarstvo.
"Podsjećamo sve da je cijela Ukrajina ratna zona. S tim u vezi, putovanje u Ukrajinu se ne savjetuje ni iz kojeg razloga", dodali su.
Ranije ove sedmice u blizini Sjeverodonecka ubijen je francuski novinar.
Ukrajinska policija primila je oko 50 pritužbi i otvorila 16 kaznenih istraga seksualnog nasilja koje su počinili ruski vojnici nad civilima, rekla je danas ukrajinska zamjenica ministra unutarnjih poslova.
Ukrajina, njezini međunarodni saveznici i Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava istražuju potencijalne ratne zločine, uključujući i seksualno nasilje u Ukrajini, otkad je Rusija započela svoju invaziju u veljači.
Volodomir Zelenski, predsjednik Ukrajine, objavio je video povodom sto dana rata.
"Branimo zemlju već sto dana. Pobjeda će biti naša. Slava Ukrajini", rekao je Zelenski u videu.
Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva, oglasio se povodom sto dana ruskog napada na Ukrajinu.
Na aplikaciji Telegram je napisao:
"100 dana ruskog barbarskog rata kojim žele uništiti Ukrajinu i Ukrajince.
Tih 100 dana je kao jedan dug, težak dan koji nikako da završi. Emocije, naporan rad, krvave bitke, gubici i smrti obilježili su te dane.
Međutim, ovo je vrijeme naše hrabrosti i naše ustrajnosti.
Stojimo i borimo se svi zajedno. Jedan za sve, svi za jednoga. Divimo se našim oružanim snagama. Oslobodit ćemo našu zemlju od ruskih barbara koji su na nju došli!
Da, bit će teško. Ali vjerujem da će svako od nas dostojanstveno proći kroz te kušnje. Jer ovo je rat zla i dobra. A dobro i pravda ipak pobjeđuju", napisao je Kličko.
Finska je s Estonijom i Latvijom dogovorila odgodu ljetnog održavanja glavnog plinovoda kako bi osigurala dovoljno plina nakon ruske obustave izvoza.
Odluku o odgodi održavanja plinovoda Balticconnector donijeli su operateri plinskog transportnog sustava Finske, Estonije i Latvije, saopćio je u četvrtak finski operater Gasgrid.
Plinovod povezuje Finsku s Estonijom i postao je ključni izvor energije za finske tvrtke nakon što je Rusija u maju zatvorila plinsku 'pipu' budući da je Helsinki odbio novi mehanizam plaćanja u rubljama.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov doputovat će u dvodnevni posjet Srbiji 6. i 7. juna, javili su ruski i srbijanski mediji pozivajući se na glasnogovornicu ministarstva vanjskih poslova Rusije Mariju Zaharovu.
Posjet Lavrova dolazi u vrijeme pritisaka zapadnih zemalja i Europske unije na Srbiju da se pridruži sankcijama međunarodne zajednice Rusiji, a najavu njegova dolaska prate i poruke državnom vrhu iz srbijanske opozicije da je posjet neprimjeren u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.
Lavrov će se u Beogradu, kako je najavila Zaharova na brifingu za medije, sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ministrom vanjskih poslova Nikolom Selakovićem, predsjednikom Skupštine i srpskim patrijarhom.
Planirano je da teme razgovora sa srbijanskim dužnosnicima budu politička i ekonomska saradnja Rusije i Srbije te "druga aktualna pitanja međunarodne politike".
Njemački izvoz snažno je porastao u aprilu, poduprt skokom isporuka u SAD i ostale članice eurozone koje su nadoknadile urušavanje izvoza u Rusiju, pokazalo je izvještaj statističkog ureda.
Izvoz u Rusiju potonuo je u aprilu za 10 posto u odnosu na mart, na samo 800 hiljade eura, odražavajući utjecaj sankcija koje su Moskvi uvedene zbog rata u Ukrajini i ostalih mjera ograničenja izvoza, ali i "nesankcioniranog ponašanja" konkurenata na tržištu.
Uvoz iz Rusije potonuo je 16,4 posto, na 3,7 milijardi eura.
Većina njemačkog izvoza plasirana je u travnju u SAD, ističu u Destatisu, dodavši da je vrijednost pošiljki porasla 7,7 posto, na 12,6 milijardi eura. Izvoz u Kinu pao je pak 4,5 posto, ali uvoz je poskočio čak 12,3 posto u odnosu na mart.
NATO bi trebao razmotriti davanje Ukrajini "de facto" umjesto "de jure" članstva u savezu, rekao je danas ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.
"Mislim da ako govorimo o članstvu Ukrajine u NATO-u de facto, a ne de jure, to bi mogla biti dobra ideja u ovoj strategiji", rekao je Reznikov.
"Ukrajina će također biti dio strategije jer smo i mi dio istočnog krila Europe, istočnog krila zemalja NATO-a, istočnog krila EU. Mislim da će to biti win-win situacija za sve zemlje", dodao je.
Cijene hrane blago su pale u maju nakon što je Indonezija ukinula zabranu izvoza palminog ulja, zasjenivši poskupljenje pšenice zbog obustave isporuka iz Indije i prigušenih izgleda za proizvodnju u Ukrajini, izvijestila je agencija UN-a za hranu FAO.
FAO-ov indeks koji mjeri kretanje cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u maju za 0.6 posto u odnosu na april, kliznuvši na prosječna 157.4 boda.
U odnosu na prošlogodišnji maj cijene su više za 22.8 posto.
Ukrajinska političarka objavila je koliki su ukrajinski gubici kad se usporede s veličinama europskih zemalja
Ukrajina ne planira koristiti višestruke raketne sisteme koje je dobila od SAD kako bi napadala ciljeve u Rusiji, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.
"Ukrajina vodi odbrambeni rat i ne planira koristiti MLRS za napade na objekte u Rusiji", rekao je Podoljak u objavi na Twitteru. "Naši partneri znaju gdje se koristi njihovo oružje."
Šef NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da se ukrajinski saveznici moraju pripremiti za "težak rat iscrpljivanja".
Obraćajući se novinarima nakon razgovora u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, rekao je: "Moramo biti spremni na rat na duge staze. Jer ono što vidimo je da je ovaj rat sada postao rat iscrpljivanja."
Bivša američka državna sekretarka Hillary Clinton izjavila je da ruski predsjednik Vladimir Putin ima gotovo mesijansku vjeru u sebe te da ne voli kritičare, pogotovo ako su žene. Clinton je podsjetila da je ona imala neke pozitivne pomake po pitanju suradnje s Putinom između 2009. i 2013., kad je bio premijer Rusije, piše The Guardian.
No odnos se pogoršao kad je kritizirala izbore u Rusiji koji su Putinu 2012. omogućili da postane predsjednik.
Clinton kaže da je njena tvrdnja da Rusi zaslužuju da se njihov glas čuje i da se glasovi zbroje izazvala proteste desetaka hiljada ruskih građana. Bivša američka državna sekretarka tvrdi da ju je Putin tada krivio zbog toga. Clinton je 2016. izgubila od Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u.
Ruske snage bore se da uspostave "trajnu kontrolu" na privremeno okupiranim područjima, tvrdi američki Institut za ratne studije.
Institut navodi da ruske snage "nisu sposobne kontrolirati lokalno stanovništvo, nametati korištenje ruske rublje ili provoditi birokratske procese".
EU diplomate dale konačno odobrenje za šesti krug sankcija
Diplomati Europske unije dali su konačno odobrenje za šesti krug sankcija EU protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, rekao je diplomat Reutersu.
Sankcije uključuju djelomičnu zabranu nafte i uklonit će najvećeg ruskog zajmodavca Sberbank s međunarodne SWIFT platforme.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.