Korać: Europa grdno griješi u BiH, Dodik govori ono što Vučić ne smije

Žarko Korać, ugledni profesor na beogradskom Filozofskom fakultetu i potpredsjednik Vlade Srbije u mandatu pokojnog Zorana Đinđića kazao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba da neće biti ništa od podjele Kosova o kojoj se u regionu govori proteklih dana, pa čak i u kontekstu razmjene teritorija i naše zemlje, odnosno bh. entiteta RS.

Piše: Faruk Vele

"Nema podjele Kosova, nema govora o tome. To vam je kao ona francuska – da sam ja kralj, šta bih uradio... Ništa od toga neće biti, jer je to otvaranje Pandorine kutije i vodi u nove sukobe. Svako ko o tome mašta neka mašta kod kuće, ali neka ne izlazi javno o tome", govori profesor Korać, u devedesetima antiratni angažirani intelektualac, a danas samostalni poslanik na listi Liberalno- demokratske partije u Skupštini Srbije.

Razgovaramo o situaciji na Balkanu, politici Srbije, odnosima s Miloradom Dodikom, utjecajima Rusije i drugih sila, pitanjima granica.

Radiosarajevo.ba: Deklaracija o opstanku Srba, čije su usvajanje Aleksandrar Vučić i Dodik najavljivali na Dan državnosti Srbije, stopirana je. Zašto je Vučić odgodio dugo najavljivano usvajanje tog dokumenta?   

"Kao obrazloženje Vučić je rekao da ne želi da donese deklaraciju koja nema podršku s polja, misli, prije svega, na Zapad. Ljudi ne shvataju šta se time želi postići, da li nacionalizam u regionu ona direktno podstiče. Tako da je to sada stavljeno ad acta.

Rečno da će biti prezentirana poslije beogradskih izbora, iako to nema nikakve veze sa beogradskim izborima, koji su za manje s mjesec dana. Sada se čeka reakcije s polja. On to može da usvoji, da kaže reakcija nije bilo reakcija, ili reakcije su bile pozitivne, ali to pokazuje da je on, ipak, svjestan da stvar neće naići na veliki entuzijazam napolju. Vjerovatno će naići i na kritike".

Radiosarajevo.ba: Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik je, ipak, odlikovao Aleksandra Vučića tog dana, ali istovremeno bezglavo srlja u svome nacionalizmu. Da li Vučić i Srbija, uprkos deklarativnim stavovima, stoje iza ovog što on radi?

"Vučić sasvim sigurno ima utjecaj na Dodika. Ne bih rekao da ima kompletan utjecaj, već puno utjecaja. Konačno i zajmova jer su banke iz Srbije njemu, (Dodiku) prije manje od godinu dana odobrile sredstva. Vučić ne želi konfrontaciju s Dodikom, jer bi mu to oduzelo glasove nacionalista koje on ima u Srbiji. Dodik govori ono što bi Vučić rekao, ali ne smije... To radi sa Vulinom, Dačićem... Svi oni govore stvari koje Vučić misli. On se nikada nije ogradio od tih stvari. To je jedna politika na dva kolosijeka koju Vučić sada već ima kao karakteristiku svojeg političkog ponašanja. Govori jedno, a njegovi politički saradnici i Dodik, koji je više u Beogradu nego u Banjoj Luci i Laktašima, govore suprotno.

Doduše kada je bio u Zagrebu, Dodik je rekao da Vučić govori u ime cijelog srpskog naroda, što je tragikomično, jer srpski narod ne živi samo u BiH, već i u Hrvatskoj, Makedoniji, u svijetu. U Beču imate 100.000 Srba. Dodik se često sklanja iza Vučića, ali Vučić nikada nije bio kritičan prema tome, niti je rekao bilo što, a što bi bilo se moglo smatrati za neko distanciranje.

Konačno rezoluciju pišu njih dvojica zajedno i neka tamo grupa. Očigledno je to shvaćeno, i Vučić je toga svjestan, kao nastavak one politike gdje vi počnete da koristite Srbe u regionu, što njih stavlja u vrlo težak položaj u zemljama u kojima žive. Jer, oni imaju svoje predstavnika, svoje zajednice.

Radiosarajevo.ba: Dobro, ali kamo vodi Dodikova ta politika? Mi svaki put mislimo da je dosegao neki vrh u toj destrukciji, pa nas ponovo iznenadi svojim potezima.

"Dodik koristi vakum, a taj vakum jeste da Zapad zasada intenzivno ne bavi BiH. Očigledno je Zapad zadovoljan da nema rata, nema pucanja, da nema oružja i incidenata. Mnogo šta prolazi u BiH mimo kritičke reakcije Zapada.

Europska unija je u krizi i sama. Brexit je bio šok za mnoge, Njemačka je dugo pravila svoju vladu, pojavile su se desne stranke, pa i u Njemačkoj, gdje je treća stranka po snazi, "Alternativna za Njemačku", ona  koja ima malo profašističko krilo.

Mnogo stvari se dogodilo u Europi. Migrantska kriza, prije svega. Imate podjele u Europi: Poljska, Češka, Mađarska... Orban je rekao da je Evropa kršćanska, on se postavlja kao nekakav papa.

Sve je to dovelo do toga da se EU bavi samo sobom ili partikularnim problemima. I to Dodik jednostavno koristi. Da su bile oštrije reakcije, pitanje je kako bi sve to prošlo. Dodiku je najvažnije da pobjedi na izborima. Mjeri gdje će, da li će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH itd".

Radiosarajevo.ba: Kazao je da hoće, da ide  za člana Predsjedništva BiH...

"Neće prekinuti retoriku, a Evropa neće zasad mnogo reagirati. Isto to ćemo imati još neko vrijeme".

Radiosarajevo.ba: Gdje je tu utjecaj Rusije u njegovoj politici?

"Dodik je političar koji je najviše iz regiona vidio Putina. To je paradoks, jer on nije predsjednik države već entiteta. Tako se pokazuje politička podrška njemu. Cijeli region ima kompliciranu poziciju.

Radiosarajevo.ba: Kava je onda, gledajući s te tačke, ukupna pozicija BiH? BiH se pomalo kreće prema toj poziciji "crne rupe", nažalost. Daleko smo od NATO-a, EU, evo, za razliku od Srbije i Crne Gore, za BiH nije dala rok za ulazak u evropsku zajednicu naroda itd.

"Žalim što BiH nema većeg pritiska s polja i želje da se makar formalno otvaraju područja u razgovorima sa EU, te da izjednače datum početka pregovora. To mi je žao i bilo bi dobro za BiH. Europa je, nažalost, preokupirana sobom.  Paradoksalno, Crna Gora otvorila puno poglavlja i neka privremeno zatvorila. Srbija je puno manje. Albanija nije ni počela pregovore sa EU, ali u NATO-u je. BiH je malo ostavljena po strani. Evropa tu grdno griješi u Bosni, ali ja to ne mog promijeniti.

Ima jedna užasna logika na Balkanu. Ko pravi incidente, na njega se više obraća pažnja. Gdje procjenjuju da bi moglo doći do političnih nevolja, oni reagiraju. Oni Bosnu vide drugačije nego mi, vide je kao mjesto gdje nema oružanih konflikata i drugih ozbiljnijih incidenata. Ali ruska je to priča... To što Dodik više bude išao u Moskvu da vidi Putina, prilično sam siguran da će Zapad početi obraćati pažnju na BiH".

Radiosarajevo.ba: Govori se o ruskim utjecajima u BiH, ali i o turskim... Generalno kako gledati na ta prelamanja interesa velikih i regionalnih sila na ove naše prostore.

"Nema samo Turske, tu je i Saudijska Arabija u vjerskom smislu donacija i gradnje islamskih bogomolja. Zapad sve to vidi, ali ne reaguje. Što je po meni veliki problem, postoji, za naše uslove, veliki prodor kapitala. Bosna može doći u paradoksalnu situaciju da neki kažu da bi sa BiH u EU unijeli ono protiv čega su evropski lideri bili u ranijim razgovorima sa Turskom. BiH, da budemo jasni, nije na toj tački, ali bi to moglo da se dogodi. Trebao bi neko u Bosni da dobro razmišlja kakvu ekonomsku i drugu politiku će voditi sljedećih godina, prije svega, u FBiH.

Ono što je bitno, oni nas vide, kao one koji prave nevolje. Mi smo kao neposlušni đak, kad ne pravi nevolje niko više ne gleda. To je katastrofalno.

Vidite, sad će Kosovo riješiti granični spor sa Crnom Gorom. Junkerove riječi djeluju cinično kad kaže da oni koji riješe granične sporove će ući u EU. A Hrvatska nije riješila pitanje granica ni sa jednom zemljom, osim Mađarske, a to je bila međunarodna granica bivše SFRJ!? Hrvatska ne rješava pomorsku granicu sa Crnom Gorom, jer bi izgubila veliki dio mora na međunarodnim granicama.  Hrvatska ne pokazuje nikakvu inicijativu da počne rješavanje graničnog spora sa Srbijom na Dunavu, a to pitanje je jučer trebalo da ide na arbitražu.

BiH mora naći neki minimum koegzistencije, što je sad jako teško. Dva entiteta, tri naroda, svih građana. Mora se naći nekakvo rješenje, a sad je to teško. Ne može se ići tik tak. Bakir Izetbegović je bio saglasan da se rješava pitanje granica. Ali, svaki čas se mijenjaju oduke. To nas pokazuje kao neozbiljne narode". 

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate izjave premijera Albanije Edija Rame kojima se priziva tzv. Velika Albanija, o zajedničkoj politici Kosova i Albanije i izboru jednog predsjednika?

"Izjava Edija Rame je neodgovorna, ja čak mislim skandalozna. On vrlo dobro zna da je završena tema promjene granica na Balkanu. Oni na indirektan način to ponovo pokreću. Zajednički predstavnik dvije države.

Znači s jedne strane želi se naći rješenje za granice s Crnom Gorom, koje je izglasao crnogorski parlament, a s druge šalju ovakve poruke. To su neodgovorni demagozi. Rama je neodgovorni demagog.

Albanija je jedina zemlja gdje opozicija do danas nije prihvatila izbore. Čak je u tom smislu je Kosovo ispred Albanije. Opozicija ne priznaje rezultate izbora... Ja bih ga pitao za nepriznanje izbora u Albaniji. Hoćete da širite državu, a niste ispoštovali fundamente demokracije. Političari Balkana su neodgovorni demagozi".