Otvorena istraga protiv generala HVO-a: "Nije spriječio iživljavanje nad muslimanima"

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu pokrenulo je istragu protiv generala Nedjeljka Obradovića (60), zapovjednika Prve brigade HVO-a "Knez Domagoj", koji je prije toga bio i zapovjednik 116. brigade HV-a u Metkoviću, a zbog zasluga za obranu Metkovića svojevremeno ga je odlikovao predsjednik Ivo Josipović.

Još ranije Tužiteljstvo BiH podignulo je optužnicu protiv Obradovića zbog ratnih zločina, ali on nije bio dostupan tamošnjem pravosuđu, pa je nakon par godina ŽDO Split prikupilo svu potrebnu dokumentaciju o tom slučaju od Tužiteljstva BiH i preuzelo kazneni progon.

Postoji osnovana sumnja, kako se tvrdi u zahtjevu za provođenje istrage, da je Obradović od početka aprila 1993. godine do aprila 1994. godine na području općine Stolac i Čapljina, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, koja datira još od 12. augusta 1949. godine, te protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima.

Horor u logorima

Postoji osnovana sumnja da je Obradović zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije BiH i u druge zemlje, te odvođenje zarobljenih civila i zarobljenika u logore Dretelj i Gabela (općina Čapljina), kao i u druge objekte koji su se koristili za zatočenje Bošnjaka, i to u Policijskoj stanici Stolac, školi u Crnjićima, tvornici TGA i VPD i Koštanoj bolnici u Stocu, Silosu u Čapljini, u vojarni Grabovina te na Heliodromu.

Pripadnici 1. brigade HVO-a "Knez Domagoj" provodili su, osnovano se sumnja, masovno koordinirano protjerivanje, čišćenje i prisilno premještanje civila bošnjačke nacionalnosti pod paljbom iz vatrenog oružja, pri čemu su usmrtili i ozlijedili veliki broj žrtava, podsjeća Slobodna Dalmacija.

U logorima su pripadnici 1. brigade HVO-a "Knez Domagoj" svakodnevno fizički i psihički zlostavljali civile i ratne zarobljenike uz ograničenu slobodu kretanja, prema njima su okrutno postupali u uvjetima pretrpanosti, bez dovoljno hrane i vode, te su ih koristili za prisilni rad. Od posljedica fizičkog zlostavljanja mnogi su zatvorenici teško ozlijeđeni, a mnogi su i preminuli.

Obradović je, osnovano se sumnja, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, kao i da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju te ih koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne.

Okrivljenik je, osnovano se sumnja, pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice, te je propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u inkriminiranom vremenu.

Šta je poslije rekao

Među rijetkim razgovorima za novine, Obradović je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju krajem 2016. godine ustvrdio da su optužnice iz BiH samo "uvod u traženje ratne odštete s bosanskohercegovačke strane, te da on kao zapovjednik nema veze ni s kakvim logorima".

"Zapovjedna odgovornost je ustanovljena još u srednjem vijeku, ali podrazumijeva i određene pretpostavke da bi pojedini zapovjednik po njoj odgovarao. Mi smo novačili vojnike u postrojbe bez potrebne procedure iz jednostavnog razloga što nismo imali državu, koju smo tek pokušavali izboriti.

Vojnici nisu prošli liječničke preglede niti sigurnosne provjere, a većina zapovjednika nije imala vojno obrazovanje. Mi smo ratovali i gradili sustav", govorio je tada Obradović.