Marina trpi uvrede jer doji trogodišnjeg sina

Marina Lazarević iz Srbije, suosnivačica i direktorica sajta NajboljaMamaNaSvetu, povodom Svjetske nedjelje dojenja koja se svake godine obilježava od 1. do 7. avgusta objavila je tekst o tome kako doji trogodišnjaka.

S pravom je pitala i „Zašto to mnogima smeta?“

Sručila se lavina komentara, a neki će vas potpuno iznenaditi.

"Tekst sam napisala sa željom da pružim podršku mamama koje se suočavaju sa sličnim problemom, konkretno osudama jer doje duže nego što se smatra uobičajenim. Kada se žena porodi, prvi i najveći problem sa kojim se sreće je uspostavljanje laktacije što stvarno može da bude stresno, naročito kod prvorotki koje ne znaju šta mogu da očekuju. Tada ih svi dočekuju sa mnoštvom netraženih saveta i pitanjima da li dojiš. A onda kada žena doji dete od preko dve godine idu pitanja u stilu dokle misliš da dojiš, još dojiš i tolika čuđenja i gađenja da je to neverovatno i to od skoro svake osobe. Retki su oni koji su svesni da je to normalno, a mnogo češći oni koji sve to seksualizuju, što nema nikakve veze sa realnošću", kaže Marina za Noizz.

Žene u Srbiji sve češće osuđuju ovakav primjer

O tome koliko je to važna i goruća tema koliko neko doji, pokazalo se i na komentarima ispod ovog teksta koji su u najmanju ruku poražavajuća slika Srbije.

Mnoge, čak većinom žene, se gade na samu pomisao dojenja trogodišnjeg djeteta, misle da to nije normalno i da majka ima patologiju kao i da će to emocionalno uništiti dijete.

A činjenice koje su lako dostupne i na internetu, ukazuju na nešto sasvim drugačije, a to je da ovakva mišljenja nemaju nikakvu naučnu niti medicinsku podlogu.

"Iako će se mnogi složiti da je dojenje najbolja ishrana za bebu, postoje pogrešna uverenja da ono mora da se završi kada dete počne da hoda. Jedno nema veze sa drugim", kaže Marina.

Produženo dojenje, odnosno dojenje poslije godinu dana ali i više je jako dobro za djecu u nutritivnom, imunološkom i psihološkom smislu. 

Dojenje će djeci poslije godinu dana doprinijeti sa značajnom količinom energije, proteina, kalcijuma, vitamina A, folata i obezbijedit će više od 90 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina B12 i oko 60 posto vitamina C.

Djeca koja su dojena, duže će biti zdravija ili će njihova bolest kraće trajati zbog povećanih koncentracija laktoferina, lizozoma i imunoglobulina A.

Produženo dojenje pozitivno utječe i na intelektualni razvoj djece, duže dojena djeca su imala bolje rezultate na testovima.

Misle da ne dozvoljavam djetetu da odraste

Jedna od najvećih zabluda je ona koja se odnosi na psihološki razvoj što se vidi po komentarima poput "ne da djetetu da odraste" ili "pusti ga da se socijalizuje" i slično, a kojih ima dosta.

"Ne znam kako ljudi zamišljaju dojenje deteta od tri godine, ali, kao što sam i u tekstu pokušala da objasnim, ono se sastoji od 1-2 dojenja dnevno i to pred spavanje, znači uglavnom su to večernji podoji samo. Neki smatraju da mama tera dete da doji, što je nepostojeći scenario, to je potpuno besmisleno. Misle, valjda, da ga majka ometa u socijalizaciji i osamostaljivanju. Ono je i te kako samostalno i to nema nikakve veze sa dojenjem, ono ide u svom ritmu. Socijalizacija je, takođe, potpuno druga tema. Uglavnom, dojenje nije nikakvo sputavanje dece. Čak suprotno, dojenje pruža toliku sigurnost detetu da se ono oseća veoma slobodno da istražuje jer zna da uvek ima potrebnu utehu, ako mu zatreba", objašanjava Marina i dodaje da treba postaviti i obrnuto pitanje - da se nekada ne žuri sa nametnutom samostalnošću djece?

"Deca se treniraju da spavaju, da skidaju pelenu pre nego što su spremna pa i da se odvajaju od dojenja pre nego što su spremna. Ako sve ide u svom ritmu, deca su sigurnija u sebe i odrastaju u mentalno zdravije osobe", kaže ona.

Pored svega toga, ne treba zaboraviti i sve prednosti koje dojenje pruža i majci kao što su smanjeni rizik od dobijanja raka dojke i raka grlića materice.