DW: 'Uzimaju nam zadnji zalogaj iz usta'

Građani BiH i Srbije strahuju da bi moglo doći do smanjenja socijalnih primanja. Ratni veterani protestuju, a MMF od vlada zahtjeva mjere štednje bez obzira što je odobrio kredite u iznosu od nekoliko milijardi eura.

„Najviše posljedica od sporazuma između bh. vlade i MMF-a osjećaju ratni veterani i porodice poginulih boraca“, piše danas (12.8.2009) austrijski list „Standard“.

List piše da Federalna vlada treba uštedjeti 207 miliona eura. Predviđeno je da primanja veterana HVO-a budu smanjena za 10 posto, dok će za jedan dio veterana bosanke vojske invalidska penzija u potpunosti biti ukinuta.

Veterani predlažu da, zajedno sa vladom, izvrše provjeru osoba za koje smatraju da primaju invalidnine, a nisu invalidi. Takvih je oko 20 posto“, piše „Standard“ i napominje da su bh. političari dugo bili uvjereni da će kriza zaobići BiH i da neće biti potrebno poduzimanje mjera štednje. Kada su konačno spoznali da je kriza zakucala i na vrata BiH, jedina nada je bio sporazum sa MMF-om kojim bi se spasio bankrot države. Eksperti smatraju da bi Federacija BiH bankrotirala i bez novonastale krize“, piše list „Standard“.

Prijatelj ili neprijatelj?



U Srbiji su eksperti MMF-a za jedne prijatelji u nevolji, a za druge zapadni neprijatelji koji zemlju žele pretvoriti u koloniju.

Srbijanski novinari pišu da u zemlji, u kojoj je MMF glavna tema, nešto nije uredu. Prvu ratu kredita u iznosu od 788 miliona eura je Srbija već dobila od MMF-a. Ostatak slijedi ukoliko se bude pridržavala plana štednje. Međutim, jedno je jasno, budžetski deficit više nije tri nego pet posto.

Srbijanska vlada, piše „Standard“, rupe u budžetu želi zatvoriti novim kreditima od EU, Svjetske banke, ali i Rusije. Eksperti upozoravaju da bi zaduženje uskoro moglo iznositi i do 80 posto bruto društvenog dohotka“, piše „Standard“.

Hrvatska: Zakon o posebnom porezu na dohodak



„Hrvatski predsjednik zatražio ocjenu ustavnosti tog zakona“, stoji u podnaslovu članka u listu „Neue Zürcher Zeitung“ u kojem autor napominje da je najsporniji krizni porez, u Hrvatskoj poznatiji pod nazivom „harač“.

Nezavisni ekonomisti procjenjuju da će deficit u budžetu ove godine iznositi skoro četiri posto bruto društvenog proizvoda i da se zabrinutost povećava zbog visokih inostranih dugova koje Hrvatska sve teže vraća.

Potencijal za uštedu se pojavio kod širokogrudno određenih penzija ratnim vojnim invalidima.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor smatra da Zakon o posebnom porezu na dohodak nije protuustavan i da je predsjednik Mesić pred kraj mandata "htio još jednom pokazati da je tu, da je jedan od faktora".

dw-world.de/radiosarajevo.ba