Zavod za javno zdravstvo: Dvije trećine novozaraženih dolaze iz porodičnih klastera

Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo oko dvije trećine svih novozaraženih osoba u Kantonu Sarajevo pripada takozvanim porodičnim klasterima, što znači da se te osobe zaraze u porodičnom okruženju.

Kako je Zavod ranije informirao, osobe koje imaju simptome infekcije koronavirusom kao i osobe kojima se laboratorijski potvrdi zaraza, moraju se samoizolirati u cilju sprečavanja širenja zaraze.

Iz Zavoda su podsjetili na mjere kojih se potrebno pridržavati u cilju sprečavanja zaraze unutar domaćinstva te se navodi da je osoba koja ima simptome dužna telefonski se javiti nadležnom ljekaru u zdravstvenu ustanovu u kojoj posjeduje zdravstveni karton.

Nadležni ljekar će pacijentu pružiti sva uputstva i savjete, te ga uputiti na dalju zdravstvenu skrb, u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem u tom momentu.

Ukoliko se zdravstveno potvrdi da je osoba u domaćinstvu zaražena koronavirusom, a po mišljenju ljekara ona ne zahtijeva bolničko liječenje, odnosno ako ima blažu simptomatologiju bolesti ona se može sigurno liječiti kod kuće uz kontinuirani, svakodnevni liječnički nadzor.

Kada je riječ o općim mjerama sprečavanja i suzbijanja infekcije u kućnim uvjetima, potrebno je ograničiti broj osoba koje se brinu o sumnjivom ili "potvrđenom pacijentu Covid-19".

"Bolje je da samo jedna osoba bude njegovatelj. Ta osoba treba biti zdrava, bez oboljenja i zdravstvenih poteškoća kao što su dijabetes, visok krvni pritisak, disajni ili srčani problem", naglašavaju iz Zavoda.

Osobe u domaćinstvu koje pripadaju rizičnim grupama (starije osobe, osobe narušenog imunološkog sistema i sa postojećim hroničnim oboljenjima) trebaju izbjegavati kontakt s pacijentom i s predmetima s kojima je pacijent došao u kontakt.

"Pristup zajedničkim prostorijama trebalo bi ograničiti koliko god je to moguće, te se mora provoditi stroga higijena ruku", navode iz Zavoda.

Također naglašavaju da pacijenta treba smjestiti u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu. Pacijent treba koristiti odvojeni toalet, ako je moguće, od ostatka kućanstva te izbjegavati dijeljenje predmeta s pacijentom.

Svi zajednički prostori moraju biti dobro prozračeni, a površine koje se često dodiruju (kvake za vrata, prekidači za svjetlo) moraju se često čistiti neutralnim deterdžentima.

Obavezna je česta higijena ruku, posebno nakon kontakta s pacijentom ili bilo kojom površinom koju je dodirnuo pacijent, posebno prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta.

Površine i predmeti u kućanstvu trebaju biti dezinficirani običnim izbjeljivačem za domaćinstvo, u razrjeđivanju koje odgovara 0,05–0,1 posto natrijevog hipoklorita (20 ml izbjeljivača za kućanstvo treba razrijediti u jednoj litri vode).

Neophodno je svakodnevno čistiti sobu gdje je oboljeli, uz korištenje jednokratne opreme za čišćenje. Osoba zadužena za čišćenje trebala bi nositi rukavice za jednokratnu upotrebu i hiruršku masku. Pacijenti s blagim simptomima mogu sami očistiti sobu.

Posteljina, ručnici, odjeća za spavanje i drugi tekstil koji pacijent koristi moraju biti pohranjeni u posebne vreće u sobi u kojoj boravi dok se ne opere deterdžentom za pranje rublja na 90°C.

"Pacijent bi trebao imati vreću za otpad u svojoj sobi za korištene maramice, maske za lice i drugi otpad. Ista vreća se baca u kontejnere za nesortirani otpad. Ukoliko postoji mogućnost istu treba dezinficirati izvana", ponavljaju iz Zavoda.

Također ističu da u stambeni prostor ne smiju biti primljeni posjetitelji dok se pacijent u potpunosti ne oporavi. Ako u kućanstvu ima više pacijenata sa sumnjom ili potvrdom oboljenja Covid-19, svi pacijenti mogu biti izolirani u istoj sobi.

Kada je riječ o mjerama prevencije i suzbijanja infekcije koje primjenjuje pacijent kako bi se spriječilo širenje infekcije u kućnim uvjetima potrebno je izbjegavati fizički kontakt sa članovima obitelji.

"Također, izbjegavati što više boravke u zajedničkim prostorima i boraviti u jednoj, dobro prozračenoj sobi. Nositi masku za lice koja pokriva nos i usta što je više moguće, posebno u zajedničkim prostorijama. Masku za lice treba često mijenjati", dodaju iz Zavoda.

Potrebno je često čistiti ruke sredstvom na bazi alkohola ili ih prati sapunom i vodom te sušiti ubrusima za jednokratnu upotrebu. Ako ručnici za jednokratnu upotrebu nisu dostupni, potrebno je da pacijent ima odvojene ručnike od ručnika koje koristi ostatak kućanstva.

Što se tiče mjera za suzbijanje infekcije koje primjenjuje njegovatelj pacijenta, kako bi se spriječio prijenos infekcije potrebno je izbjegavati bliski kontakt s pacijentom što je više moguće i držati se na udaljenosti od najmanje jedan metar.

"Također, često perite ruke, posebno nakon kontakta s pacijentom i bilo kojim predmetom koji je koristio pacijent. Voda i sapun učinkoviti su za pranje ruku, može se koristiti i alkoholna otopina za dezinfekciju ruku", kažu iz Zavoda za javno zdravstvo.

Potrebna je upotreba ručnika za jednokratnu upotrebu, a ako nisu dostupni, potrebno je često mijenjati ručnike i prati ih deterdžentom u ciklusu tople vode (90 °C).

Potrebno je i nositi masku lice kad se njegovatelj nalazi u istoj sobi s pacijentom, ili općenito u bliskom kontaktu s pacijentom, a rukavice su potrebne kada se pruža njega pacijentu ili kada se dođe u kontakt s tjelesnim izlučevinama oboljelog.

Njegovatelji trebaju biti u karantenu 14 dana nakon oporavka pacijenta i vršiti samopraćenje pojave simptoma COVID-19 (npr. vrućica, kašalj), dio je preporuka Zavoda za javno zdravstvo koje prenosi Služba za protokol i press Kantona Sarajevo.