Na sanaciju potrošeni milioni KM: Godišnje se u Sarajevu pojavi stotinjak klizišta

Na ovom sastanku razgovarano je o problemima i strategiji sanacije klizišta u Kantonu Sarajevo, te je istaknuto kako je najveći broj klizišta registriran na području općine Vogošće, gdje postoji 218 klizišta, a zatim je istaknut broj klizišta i u ostalim općinama: Stari Grad 116, Novo Sarajevo 108, Novi Grad 183, Ilidža 15, Centar 152, Ilijaš 53, Trnovo 13 i Hadžići 10. 

Tokom 20 godina sanirano je više od 200 klizišta.

"Glavni uzroci pojave klizišta je 50 posto bespravna gradnja, a 50 posto katastrofalna situacija sa kanalizacijskom i vodovodnom mrežom. Jer gdje god smo došli da saniramo klizište, 30 posto je sanacija klizišta, 70 posto je zamjena vodovodnih, kanalizacionih sistema na tom lokalitetu", kazao je Fuad Babić, koordinator za sanaciju klizišta Zavoda za izgradnju KS-a.

Naveo je da je prošle godine urađeno 39 projekata, od kojih je 10 bila izrada projektne dokumentacije, a ostali sanacija klizišta u KS. Najveći broj klizišta saniran je na području općine Vogošća, potom općine Centar, Novi Grad i Hadžići.

Na skupu je danas rečeno da klizišta predstavljaju poseban tip erozije kod kojeg je glavni transportni faktor gravitacija. Nastaju na nagnutim terenima na kojima se na nekoj dubini nalazi glinoviti sloj, koji uslijed prekomjernog vlaženja postane klizak, a površinski sloj natopljen vodom oteža, izgubi kohezivnost i počne kliziti po donjem glinovitom sloju.

Profesor geologije Zlatko Langof podsjeća da prije 50 godina u Sarajevu bi se pojavilo jedno do dva klizišta, a danas je sve u pokretu, godišnje se pojavi po stotinjak klizišta.

"Za pojavu klizišta ne treba kriviti klimatske promjene, nego da je glavni uzrok bespravna gradnja", rekao je Langof, te pojasnio da se danas može graditi na svim terenima, bez obzira na to da li je tlo pogodno za gradnju.

On smatra da treba građane treba educirati o tome kako i gdje mogu graditi, upoznati ih sa rizicima gradnje objekta na terenima koji nisu za to podobni.

Kaže da se u široj zoni koja je generalno nestabilna ili uslovno stabilna, nalazi veliki broj objekata koji su ugroženi, a pokreti tla su stalno prisutni, te su potrebne radikalne stabilizacione mjere.

Naglašava da je problem veoma složen, te da nema efekata od lokalnih zahvata.

U sanaciju klizišta se ulaže puno, a prošle godine je potrošeno više od milion KM. Najveći dio sredstava, kako je rečeno, uložila je Kantonalna uprava Civilne zaštite KS.

Inače, Zavod za izgradnju KS-a tokom sanacionih radova vrši nadzor kvaliteta i kvantiteta sanacionih radova.