Koja je razlika između smeća i otpada: Nepravilno odlaganje narušava izgled Sarajeva
Odlaganje smeća i otpada u Sarajevu problem je koji je aktuelan već godinama. Razbacano smeće pored kontejnera, svakodnevnica su u glavnom gradu BiH.
Problem o kojem se mnogo priča i malo djeluje, upravo je odlaganje smeća koje narušava izgled Sarajeva, naročito u ljetnom periodu kada je grad preplavljen turistima i kada visoke temperature uzrokuju širenje neugodnih mirisa.
O odvozu smeća, pravilnom odlaganju otpada i predviđenim kaznama za nepoštivanje Zakona, razgovarali smo sa glasnogovornikom KJKP "Rad" Mirzom Ramićem.
Objavljena nova velika prognoza za zimu: Meteorolozi otkrili koliko će snijega pasti u Europi
"Aktivnosti odlaganja otpada realizuju se shodno rasporedu, tri puta sedmično - ponedjeljkom, srijedom i petkom, ili utorkom, četvrtkom i subotom. Građani svjedoče pražnjenju kontejnera tri puta sedmično na način da se otpad odvozi kamionima koji prazne kontejnere", ističe Mirza Ramić za portal Radiosarajevo.ba.
Problem ne predstavlja samo smeće koje građani svakodnevno bacaju u kontejnere, ali zapravo nastaje kada se kabasti i građevinski otpad ne odlažu propisno.
"Ako je u pitanju kabasti otpad, potrebno je odlagati ga pored kontejnera ili u kontejner ukoliko se radi o otpadu koji ne zauzima veliku zapreminu kontejnera. Tada se moraju angažovati posebna vozila koja prikupljaju otpad. Građani imaju mogućnost reciklaže otpada - recikliranje kabastog smeća besplatno", dodao je Ramić.
Postoji li u Bosni i Hercegovini ekološka svijest?
Kada se u obzir uzme analiza strukture otpada koji se odlaže, činjenica je da se moraju reducirati određene količine otpada - posebno odlagati reciklažne sirovine poput kartona, tetrapaka, plastike, metala.
"Reciklažne sirovine potrebno je izdvajati, propisno složiti kako ne bi zauzimale prostor i, u konačnici reciklirati. Ako se ti materijali izdvoje, bit će manje količine smeća. Mora se raditi na smanjenju, a ne na povećanju količine smeća", ističu iz KJKP "Rad".
Koliko smeća proizvede svaki pojedinac u KS?
Svaki građanin proizvede dnevno u prosjeku kilogram i po smeća, što je u prosjeku dnevno od 550 do 600 tona.
Oni znaju kako! – BiH opštine s nula otpada
"Postoje i druge aktivnosti koje se odnose na odlaganje kabastog otpada, jer građani odlažu pored kontejnera namještaj ili dijelove namještaja. Krajem marta okončana je akcija odlaganja kabastog otpada na poručju Općine Stari Grad. Samo mjesec dana nakon okončanja akcije, opet je prikupljeno oko 95 tona kabastog otpada unutar i oko kontejnera", ističe Mirza Ramić.
Kako bi se obezbijedile čistije javne površine i stekao adekvatan nivo javne higijene neophodno je pooštriti mjere i podići svijest o važnosti pravilnog odlaganja smeća i recikliranju otpada.
"Potrebno je da svaki pojedinac da svoj doprinos, pa ukoliko građani uoče osobu koja na nepropisan način odlaže otpad na javne površine izvan previđen termina, potrebno je to prijaviti kako bi se kroz previđenu kaznu stekla svijest o očuvanju nivoa javne higijene", zaključio je Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP "Rad".
Istražili smo zašto su reciklomati puni u Sarajevu: U Eko gradu iznenađeni, a građani razočarani
Predviđene kazne
Zakonom predviđene kazne za nepropisno odlaganje otpada za fizička lica jeste od 100 KM do 1.000 KM. Za odgovorna lica koja djeluju unutar pravnih lica, previđene su kazne od 500 KM do 1.500 KM, dok su za pravna lica previđene kazne do 5.000 KM. Za kazne ove vrste ne postoji mogućnost plaćanja pola iznosa u roku od osam dana.
Koliko traje razgradnja neselektiranog otpada?
Neselektirani otpad se svakodnevno gomila, a njegova razgradnja traje dugo:
- Kora narandže – 2-5 sedmice
- Papirnata maramica – 3 mjeseca
- Novine – 3-12 mjeseci
- Šibice – 6 mjeseci
- Cigarete s filterom – 1-2 godine
- Žvakaća guma – 5 godina
- Limenka – 10-100 godina
- Sintetički materijali – 500 godina
- Plastične ambalaže – 1.000 godina
- Staklo – 4.000 godina
Razlika između otpada i smeća
Otpad se prema svojstvima dijeli:
- Neopasni otpad
- Inertni otpad – otpad koji ne podliježe fizikalnim, kemijskim i biološkim promjenama
- Opasni otpad – predstavlja veliku opasnost za okoliš. To su predmeti koji u sebi sadrže bar jedno od navedenih svojstava: zapaljivost, eksplozivnost, reaktivnost, toksičnost nadražljivost, mutagenost, infektivnost, svojstvo nagrizanja, svojstvo otpuštanja otrovnih plinova pri kemijskoj ili biološkoj razgradnji…
Svakodnevno u kućanstvima koristimo predmete koji se pri odlaganju klasificiraju kao opasni otpad (baterije, sprejevi ulja, boje, pesticidi, boce pod pritiskom…).
Iako opasni otpad čini mali dio komunalnog otpada, kada se pomiješa s ostalim otpadom može doći do kontaminacije te tako nastati veća količina opasnog otpada.
Miješanjem različitih vrsta otpada nastaje smeće koje je teško i djelomično moguće reciklirati uz visoke troškove.
Koja je onda razlika između smeća i otpada? Otpad su predmeti i tvari koje nam više ne trebaju, ali ih je moguće ponovno iskoristiti, dok je smeće otpad s kojim se pogrešno ili neprimjereno rukuje.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.