Historijsko blago Sarajeva: Vila iz 19. stoljeća uskoro će dobiti novi izgled, radovi u toku

0
Fena
Historijsko blago Sarajeva: Vila iz 19. stoljeća uskoro će dobiti novi izgled, radovi u toku
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Rekonstrukcija vile Gospođicina kuća

Radovi na sanaciji, restauraciji i kolorističkoj obnovi fasade Gospođicine kuće u Sarajevu, znamenitog zdanja iz austrougarskog perioda na obali Miljacke, već su počeli postavljanjem skele na ovoj građevini. Planirani rok za završetak radova je 90 radnih dana, u skladu sa vremenskim prilikama, potvrdili su iz Grada Sarajevo.

Kako su naglasili, ovaj kulturno-historijski biser jedan je od rijetkih objekata bosanskohercegovačke arhitekture austrougarskog perioda sa zidnim slikama izvedenim u zgrafito tehnici, što podrazumijeva urezivanje crteža u malter.

Prepoznavši značaj ove građevine, smještene u centru grada, kao i rijetkog primjera ovakve arhitekture, Grad Sarajevo je na inicijativu gradonačelnice Benjamine Karić pokrenuo proces njene restauracije.

Sarajevski derbi: FK Željezničar i FK Sarajevo podijelili bodove, viđena isključenja

Sarajevski derbi: FK Željezničar i FK Sarajevo podijelili bodove, viđena isključenja

"Pribavljene su sve potrebne saglasnosti za izvođenje konzervatorsko-restauratorskih, stolarskih, limarskih, krovopokrivačkih radova na ovom nacionalnom spomeniku, koji će u cjelosti biti finansirani sredstvima iz Budžeta Grada Sarajeva",kazali su iz Grada Sarajevo.

Naglasili su da će tokom radova biti primjenjivane mjere zaštite i rehabilitacije definisane Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, a sve u konačnici da se Gospođicinoj kući vrati autentičan izgled.

U Sarajevu počela rekonstrukcija poznate vile

U Sarajevu počela rekonstrukcija poznate vile

Zidne slike na sjevernoj fasadi – tri panela između prozora i pojas iznad prozora i panela – izvedene su u zgrafito tehnici i predstavljaju najvredniji likovni i estetski element ove historijske građevine. Zgrafito tehnika ukrašavanja zidnih površina podrazumijeva urezivanje crteža u malter, a pojavljuje se u 15. stoljeću na prostorima Italije.

Paneli između prozora izvedeni su u sepija tonovima – sa dominantno terakotno crvenom bojom. Na panelima su ucrtani vertikalno postavljeni likovi koji u pogledu stila odražavaju neoklasicističke tendencije. Predstave su po odorama i atributima preuzete iz rimske mitologije.

Na prvom panelu slijeva je predstava žene u dugoj haljini s kopljem i šljemom s perjanicom pokraj desne noge, što su atributi uobičajeni za božicu Minervu (božica mudrosti). Na središnjem panelu je predstava muškarca u odori rimskoga ratnika, sa šljemom, kopljem i štitom sa prikazom orla. Atributi upućuju na nekoga od antičkih junaka Perzeja ili Merkura.

Na trećem panelu, kompozicijski složenijem no prethodni, također je naslikan ženski lik sa zidinom, tornjem i suvremenom uličnom svjetiljkom u pozadini. Djevojka u desnoj ruci drži knjigu dok se lijevom oslanja na zupčasti točak – prizor se doima kao personifikacija novog doba ili prolaznosti vremena uopće.

Historijska građevina 'Gospođicina kuća' u ulici Hamdije Kreševljakovića izgrađena je tokom austrougarskog perioda kada dolazi do razmaha graditeljske i obrtničke djelatnosti u Sarajevu, koje je dodatno pospješeno usvajanjem novih građevinskih propisa, što se posebno odnosi na Građevinski red iz 1893. godine.

Počinje obnova fasade još jedne zgrade u centru Sarajevu: Znate li priču o 'Gospođicinoj kući'?

Počinje obnova fasade još jedne zgrade u centru Sarajevu: Znate li priču o 'Gospođicinoj kući'?

Novi građevinski propisi se nadovezuju na 'Bauordnung', prvu građevinsku regulativu nove vlasti iz 1880. godine. Tim redom iz 1893. godine po kojem se radilo prilikom gradnje tog stambenog objekta detaljno su razrađeni propisi po kojima se primjenjuju građevinski materijali, a postavljene su i precizne norme u pogledu oblikovanja i spratnosti građevina.

Regulacionim planom novog građevinskog reda, bilo je dozvoljeno građenje samo jednospratnih stambenih objekata na lijevoj obali Miljacke, na potezu od Ćumurije do Mosta na Skenderiji, i to sa bašćama okrenutim prema rijeci.

Građevinski propisi iz 1893. godine ostali su na snazi do kraja austrougarskog perioda, iako se krajem perioda više nije dosljedno poštovala uredba o spratnosti objekata.

Počevši od 1905. godine objekat je bio u vlasništvu "ddo Sarajevo", a 1935. godine dolazi do promjene vlasništva. Na osnovu kupoprodajnog ugovora od 19. septembra 1935. godine u posjed objekta dolazi Ilija Cvijanović iz Sarajeva.

Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata te perioda između nije došlo do oštećenja objekta. Godine 1962. izvršena je nacionalizacija objekta, ali su nasljednicima vlasnika ostavljeni spratni i potkrovni stan.

Benjamina Karić najavila nastavak radova: Želim da zablistaju sve zgrade u našem Sarajevu!

Benjamina Karić najavila nastavak radova: Želim da zablistaju sve zgrade u našem Sarajevu!

Tokom zadnjeg rata u BiH (1992.-1995.) objekat je doživio lakša oštećenja usljed granatiranja. Nakon 1995. godine objekat je napušten, izuzev prizemne stambene jedinice, te je vidna degradacija krovne konstrukcije gdje prodire vlaga, kao i oslikane sjeverne fasade.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije