Znate li kolike su kazne za zloupotrebu vaših ličnih podataka?

Njihov cilj je da maloljetnici i djeca u eri masovnih komunikacija i društvenih mreža saznaju više o značaju zaštite ličnih podataka i opasnostima od mogućih zloupotreba.

To je najavilo rukovodstvo Agencije na pres-konferenciji održanoj povodom 28. januara, Evropskog dana zaštite podataka, koji se naziva i Danom privatnosti.

Pridružujući se osmi put obilježavanju ovog datuma, danas se od 13 do 16 sati u sjedištu Agencije u Sarajevu održava Dan otvorenih vrata. Na adresi Vilsonovo šetalište 10, u sobi 122/I, zainteresirani građani moći će se informirati o osnovnim načelima privatnosti i različitim pitanjima vezanim za obradu i zašitu ličnih podataka.

U prošloj godini, Agencija je provela 93 inspekcijska nadzora, primila 103 prigovora nosilaca ličnih podataka i dala 206 mišljenja pravnim i fizičkim licima, osam mišljenja na zakone te izdala deset prekršajnih naloga. Bilo je i više od 900 zahtjeva za savjete.

Agencija je izdala i deset prekršajnih naloga prošle godine, a u njenom dosadašnjem radu su izrečene 63 prekršajne kazne za nedozvoljeno postupanje u ovoj oblasti. Kazne mogu biti od 100 KM do 100.000 KM, rekla je pomoćnica direktora Agencije u sektoru za inspekcijski nadzor i prigovore Samira Čampara.

U 2016, u fokusu rada bili su prigovori građana i zahtjevi za davanje mišljenja vezanih za obradu jedinstvenog matičnog broja i kopije lične karte od raznih kontrolora, odnosno raznih javnih organa. Bilo je i prigovora zbog nebrisanja uvjetne presude u zakonskom roku protiv jednog policijskog tijela u BiH, navela je također Čampara.

Agencija se bavila i slučajem obrade podataka o zdravstvenom stanju okrivljenog u krivičnom postupku, bez naredbe suda, te slučajem policijskog tijela koje je otkrilo identitet građanina u krivičnom postupku kad nije bio neophodno u toj fazi postupka.

Čampara je navela da je Agencija primila prijave i zbog objavljivanja cijelih spiskova studenata, s imenima, prezimenima, matičnim brojevima i kućnim adresama. Veliki broj obraćanja Agenciji vezan je za mišljenje o zakonskom slobodnom pristupu informacijama, navela je.

Direktor Agencije Petar Kovačević kazao je na pres-konferenciji da sektor zaštite podataka doživljava afirmaciju u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu, ali i da nije potpuno zadovoljavajući odnos prema ovom važnom pitanju niti podrška tijelima kakvo je ta agencija.

Prema njegovim riječima, od početka su je podržavali Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara, ali je prošle godine, podrška "na neki način uskraćena“.

Kovačević kaže da 2015. godine izvještaj Agencije nije dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iako je bio istinit. Tome je doprinio komentar jednog diskutanta vezan za odnos s Tužilaštvom. Tri dana po sjednici Predstavničkog doma, on je, kaže, dobio obavijest Tužilaštva da se istraga protiv njega obustavlja zbog nedostatka dokaza. Izvještaj Agencije je odobren u Domu naroda, napomenuo je također.

Agencija nema odgovarajuću podršku Vijeća ministara BiH, ističe Kovačević i napominje da ona radi sa 60 posto potrebnih kadrova od zakonski propisanih 27 službenika.   

Zamjenik direktora Ante Boras kaže da se ovoj oblasti ne daje dovoljan značaj u Bosni i Hercegovini i u prilog tome naveo i zainteresiranost medija za današnju pres-konferenciju. On se nada, rekao je, da će biti postavljeni standardi i pojačati se interes medija za ono što je prioritet u ovoj oblasti, jamčenje prava svakoj osobi na privatnost.

Kao jedan od glavnih zadataka Agencije za zaštitu ličnih podataka, Boras je naveo potrebu preventivnog edukativnog djelovanja, u šta treba da budu uključeni i drugi društveni segmenti.

Planirane su i aktivnosti u cilju poboljšanja zakonske regulative, kazao je također Boras podsjećajući da je Vijeće Evrope usvojilo uredbu koja će se direktno primjenjivati u zemljama članicama Evropske unije.

U brošuri koja je predočena novinarima na današnjoj pres-konferenciji, navedeno je da zaštita ličnih podataka proizilazi iz prava na privatnost kao jednog od osnovnih ljudskih prava garantiranih Ustavom BiH.

Propisana je Zakonom o zaštiti ličnih/osobnih podataka (Službeni glasnik BiH, broj 49/06), koji sadrži pravila, principe te prava i dužnosti prilikom obrade ličnih podataka.

"U savremenom društvu informatike i tehnologije, s mogućnostima koje pružaju nova komunikaciona i kompjuterska dostignuća, privatnost svakog građanina izložena je visokim rizicima. Upravo je zbog toga zaštita ličnih podataka i privatnosti jedna od od temeljnih demokratskih vrijednosti trećeg milenija", navedeno je u brošuri.

Agencija u tom podsjetniku upućuje građane na činjenicu da su lični podaci koji ih nedvosmisleno razlikuju od ostalih građana identifikacioni podaci - ime, prezime, adresa prebivališta, datum rođenja, jedinstveni matični broj.

"Imate pravo biti informirani prvenstveno o svrhi obrade, onome ko obrađuje podatke, kome podaci mogu biti dostupni i o zakonskoj obavezi dostavljanja podataka za obradu. Imate pravo da, kada saznate ili posumnjate da su Vaši lični podaci protivzakonito obrađeni, podnesete prigovor i zahtijevate obustavu obrade, zatim ispravljanje nezakonito prouzrokovanog činjeničnog stanja kao i dopunu, blokadu ili uništenje Vaših ličnih podataka. Ukoliko budete odbijeni, obratite se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH. Ona će Vam pružiti pomoć u ostvarenju Vaših prava te spriječiti narušavanje Vaše privatnosti koje nije u skladu sa zakonom", navedeno je u brošuri Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.