Zbog predrasuda i konzervatizma žene teško dolaze do uspjeha u politici

U domaćoj, ali i međunarodnoj legislativi, propisan je minimum od 40 posto učešća žena u upravljanju i odlučivanju. Ovaj standard, međutim, još nije ispunjen.

U razgovoru za Fenu, predstavnice političkih stranaka, nevladinog sektora te aktivistkinje govorile su o razlozima znatno manjeg učešća žena u politici te na koji način ih osnažiti u njihovoj borbi za ravnopravnost.

Članica Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Besima Borić smatra da je važno razgovarati o tome koliko su pitanja, za koja su žene više zainteresirane nego muškarci, prisutna u bh. političkom diskursu u javnosti u parlamentima.

"Treba se malo odmaći od stalnog prebrojavanja i potenciranja koliko nas ima u brojevima i procentima kao pitanja koje jeste važno, ali ne i najvažnije", kazala je.

Drugo važno pitanje za žene jeste, dodaje Borić, da li se žene dovoljno koriste prostorom koji već imaju i u strankama te u javnosti pa da često zbog svoje prirode, a i nedovoljne demokratičnosti u strankama, žene ostaju u sjeni.

"Živimo u društvu nejednakosti, nepravde i diskriminacije. U takvom ambijentu teško se može govoriti o ravnopravnosti spolova i rodnoj ravnopravnosti. Potrebno je raditi na stalnoj demokratizaciji odnosa, izgradnji partnerstva s muškarcima, promjeni sistema u korist jednakih šansi za sve i socijalne pravde", zaključila je Borić.

Direktorica Westminster fondacije za demokratiju u BiH Nerina Čevra pak smatra  da postoje tri glavna problema, a to je da glasačice ne osjećaju da ih žene mogu u nekim stvarima bolje predstavljati, da kandidatkinje nisu proaktivne i borbene u svojim zahtjevima da budu na kandidatskim listama, te zakonodavstvo, pogotovo birački odbori unutar izbornog zakona.

"Kažu izbore ne dobijaju glasači nego brojači. Kvote će uvijek biti tema, ali mislim da veza između biračkih odbora i ravnopravnosti u izbornom procesu je nešto što nije dosad potegnuta tema", poručila je Čevra.

Također je naglasila da žene koje namjeravaju da budu na kandidatskim listama 2018. godine,  moraju napraviti svjesnu odluku da hoće da se upuste u politiku, i kada to odluče, onda moraju prihvatiti i neke stvari koje su dio konteksta u kojem se nalaze, i da djeluju u skladu s tim.

Zastupnica Demokratske fronte (DF) u PSBiH Maja Gasal-Vražalica najvećim problemom smatra to što kandidatkinje nisu dovoljno osnažene da bi ravnopravno učestvovale u procesima formiranja kandidatskih listi, što znači da mnoge članice najviših organa stranke nemaju dovoljno hrabrosti da u procesu formiranja listi iskažu nezadovoljstvo zbog neravnopravnog pozicioniranja žena na kandidatskim listama.

"Zbog toga vrijedi partijsko pravilo da će se na prvim i na pozicijama koje garantiraju pozitivan ishod naći muškarci. Nisam za pozicioniranje bilo koga na bilo koje mjesto samo zato da bi se zadovoljila forma i ispoštovao Zakon o ravnopravnosti spolova, stoga svi mi  moramo konačno otvoriti temu i preispitati koje to kvalitete posjeduju muškarci, pa im je na svim listama zagarantirana prva pozicija", poručila je Gasal-Vražalica.

Nezavisna konsultantica i politička aktivistica Emina Pašić smatra da je konzervatizam u pristupu lidera političkih stranaka i stranačkih kolega prilikom tumačenja pretpostavljenih želja i navika biračkog tijela predstavlja prepreku snažnijoj političkoj i medijskoj promociji kandidatkinja u izbornim procesima. Dodaje da su birači i biračice u Bosni i Hercegovini sasvim sigurno spremni podržati kandidatkinje koje imaju javnu i iskrenu podršku svojih stranaka, stranačkih lidera i - prije svega - jasnu agendu i politički stav koji zastupaju.

"Nekompromitirane i snažne žene u izbornom procesu imaju potencijal da osvježe zagušenu i kontaminiranu političku scenu novim idejama, licima i pristupima u rješavanju problema, te vrate povjerenje dijela glasačkog tijela i animiraju tradicionalno apstinirajuće glasače da se u ovom smislu aktiviraju i izađu na izbore", kazala je Pašić.

Na strankama je, dodaje, da ih prepoznaju, javno i medijski podrže te na taj način ukažu  dodatno poštovanje i odgovornost prema svojim glasačicama i glasačima.

Predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i zastupnica Saveza za bolju budućnost Jasna Duraković zastupa mišljenje da otvorene liste s rodnim kvotama unapređuju zastupljenost žena u politici te da su u BiH otvorene liste doprinijele da žene na listama imaju jednake mogućnosti da budu izabrane u zakonodavne organe vlasti, bez obzira na to na  kojem se mjestu na listi nalazile, ako dobiju dovoljan broj glasova.

Međutim, dodaje, u tradicionalnom i poprilično patrijarhalnom društvu u BiH, optimizam i povjerenje da se biračko tijelo neće voditi stereotipima o rodnim ulogama prilikom izbora svojih predstavnika u vlasti je luksuz koji žene sebi ne mogu priuštiti.

Duraković smatra da problem predstavlja i isključivanje žena iz svih ključnih reformi koje je Bosna i Hercegovina pokrenula, gdje stavovi žena ostaju nevidljivi, jer se procesi vode u zatvorenom krugu političkih lidera.

"Dodatna prepreka jeste činjenica da su žene manjina i u rukovodećim tijelima političkih stranaka te teško mogu staviti pitanje rodne ravnopravnosti u fokus jer programi stranaka često samo deklarativno podržavaju principe rodne ravnopravnosti, zaključila je Duraković.

Novinarka Vedada Šećerbajtarević kaže da je problem žena u politici najvidljiviji u izvršnoj vlasti te da se poštuju samo zakonska rješenja koja propisuju koliko žena treba biti na kandidatskim listama, ali ne i koliko ih treba biti zastupljeno u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti.

Smatra da prije svega treba mijenjati zakonsku regulativu, a da su za to dobra prilika predstojeće izmjene Izbornog zakona ili Zakona o Vijeću ministara.

"No, treba svakako mijenjati i svijest samih žena. Moraju prije svega htjeti biti liderice, a ne samo logistika u političkim partijama", zaključila je Šećerbajtarević.

Sekretarka Asocijacije žena Stranke demokratske akcije (SDA) Jasmina Ikanović ističe da je problem patrijarhalno društvo, u kojem se smatra da je politika isključivo muški posao te da treba raditi na promjeni tog mišljenja kod svih građana, educirati i osnažiti žene da bi se mogle izboriti za svoje pozicije, prvo u svojoj bazi.

"Također, treba razviti saradnju s medijima i promovirati žene i njihove aktivnosti. Žene i kada budu izabrane, nisu dovoljno angažirane i vidljive", poručila je Ikanović.

Zastupnica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Skupštini Srednjobosanskog kantona Suzana Krišto kaže da je stav ove stranke da žene trebaju biti ravnopravno zastupljene te da to pokazuju po broju žena na odgovornim pozicijama i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti.

"Najveće prepreke u političkoj karijeri predstavljaju  predrasude. Kao i u svakom poslu postoje oni dobri, pametni, sposobni i vrijedni ljudi, kao i oni koji to nisu, bez obzira na spol. Kod nas je problem u patrijarhalnom, tradicionalnom okruženju", kazala je.

Dodala je da će procesi boljeg programskog definiranja političkih stranaka i usmjerenost na konkretne aktivnosti i rezultate pozitivno djelovati na trend uključivanja žena u politiku u BiH.

Predstavnica Udruženja Infohouse Anesa Omanović ocijenila je da je problem neravnopravnosti u izbornom procesu i dalje na začelju političkog interesovanja vlasti u BiH te da se njime, nažalost, bavi samo civilno društvo.

"Žene su i dalje tu na kandidacijskim listama, kako bi se ispoštovale kvote, ali poslije izbora ih nema. A nema ih zato što nemaju stranačku podršku koja je preduslov za podršku glasača", poručila je.

Osmanović smatra neophodnim da političke stranke pokažu snažniju opredijeljenost za ovu temu te da pitanje ravnopravnosti spolova dođe na političku agendu, ali na način da o njemu raspravljaju donosioci odluka.