Zašto političari na četnike reagiraju kao na vremensku prognozu

Rješenjem sudova u RS-u, u Bosni i Hercegovini registrirano je 16 četničkih udruženja. Nalaze se i u Zbirnom elektronskom registru udruženja i fondacija u Bosni i Hercegovini. 

Tako, i dvije ipo decenije nakon agresije na BiH četnici u BiH uredno su registirani, pa svako malo divljaju, prijete, provociraju i zastrašuju, pogotovo Bošnjake povratnike u manji bh. entitet. 

Bakira Hasečić, predsjednica udruženja Žena žrtva rata kaže u izjavi za Radiosarajevo.ba da je to problem koga u BiH danas malo koga zanima i da se malo ko bavi ovim pitanjem. 

A kako je žrtvama i povratnicima, kada se s predstavnicima „nevladinih organicija“ koje pozivaju na klanje, ubijanje, genocid... sretnu oči u oči, znaju samo oni. I na samu pomisao na njih, kaže da se žrtve ježe, da im se vraćaju nemile slike...

„Cijelo vrijeme pozivamo izvršnu i zakododavnu vlast da tome kažu: STOP fašisitičkom orgijanju, kako u mom Višegradu, tako u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kada su imali posljednje okupljanje u Višegradu, kada su orgijali i ponovo pozivali na genocid, mi smo podnijeli tužbu protiv Četničkog ravnogorskog pokreta. Odazvala sam se na poziv Tužilaštva, dala sam izjavu postupajućem tužiocu koji je pokrenuo istragu protiv nekoliko osoba. Nisam sigurna u kojoj fazi je taj proces, ali se nadam da će biti procesuirani, kako bi bilo spriječeno nopvno zastrašivanje povratnika“, kazala nam je Hasečić.

Neshvatljivo je, podjeća ona, da se u Višegradu, u gradu kojem su četnici počinili strašne zločine, ubistva, silovanja... ponovo poziva na klanje. Mnogi od učesnika skupova u Višegradu dođu iz Srbije i Crne Gore, pa njihovo procesuiranje ide veoma sporo.

Razočarana je i mlakom reakcijom bh. političara.

"O svakom dešavanju ja obavijestim nadležne, one koji trebaju da znaju. Međutim, kada se oglase, to bude kao na vijest o vremenskoj prognozi. To je katastrofalno, svi se trebamo uključiti kako bi nestalo takvih organizacija", rekla nam je Hasečić. 

Krivi i izvršnu i zakonodavnu vlast te pravosudni sistem, ali i međunarodnu zajednicu, koja čekaju previše dugo kako bi domaći političari usvojili zakon kojim bi se zabranio rad četničkih pokreta.

Međutim, oni koji bi trebali donijeti zakon, političari iz RS, često i sami negiraju genocid. Na to upozorava Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. I on podsjeća da godinama nema volje da donese zakon o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina, koji bi zabrani rad četničkih udruženja.

„Politika u RS-u duži niz godina je je takva, da to promoviše. Sjećate nastupa Milorada Dodika, od „arlaukanja hodže sa minareta“ pa nadalje, što je dovelo do ekspanzije četničkih udruženja koje uopućuje poruke poput: „Nož, žica, Srebrenica“, „Oj Sjenice, nova Srebrenice“... Nažalost, to u BiH prolazi“, kaže Tahirović.

Upitno je, kaže on, da li civilni sektor, država te međunarodna zajednica tome mogu stati u kraj. Boji se da bi djelovanje četničkih organizacija moglo dovesti do novih sukoba.

„Mislim da bi se hitno trebala uključiti međunarodna zajednica, oni koji smatraju da se pitanje BiH treba riješiti na normalan način, jer ovako idemo sve dublje i dublje. Sada je 16 tih udruženja, pitanje je koliko će ih biti naredne godine. Samo broj od 16 tih organizacija nam govori u kakvom društvu živimo, na kom nivou se nalazimo“, zaključuje Tahirović.

Iako kaže da i sadašnji zakoni i Ustav daju mogućnost da se kazne osobe koje provociraju na nacionalnoj osnovi, Tahirović kaže da u praksi takvi postupci nemaju efekta.

„Kada to prijavite, doživite razočarenje. Prijava se po sudovima vuče godinama i na kraju odbaci. Mi smo imali slučaj protiv Dodika, u kojem je Tužilaštvo reklo da nije u mogućnosti da dođe do originalnog članka novina koje su to objavile!? Pa kao da živimo u petom, šestom stoljeću“, ogorčen je Tahirović.