Zašto Dodiku i Tegeltiji smeta 11. juli kao Dan žalosti?

Milorad Dodik će, po svemu sudeći, i ove godine, preko Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, blokirati donošenje odluke o proglašenju 11. jula, kada se cijeli svijet prisjeća genocida u Srebrenici, Danom žalosti u cijeloj državi.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je, na jučerašnjoj sjednici u Mostaru, 11. juli 2021. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasila Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Prošle godine, Tegeltija je to nemušto pravdao obaranjem cijelog dnevnog reda sjednice, a ove godine je najavio da će Vijeće ministara BiH taj prijedlog „razmatrati na narednim sjednicama“. 

Koliko će to biti sjednica do nedjelje, Tegeltija nije objasnio.

Praksa Vijeća ministara BiH pokazuje da se odluke o proglašenju Dana žalosti donose uglavnom na telefonskim sjednicams, i to vrlo brzo, kao što je to, recimo, bio slučaj sa tragedijom u Posušju početkom godine kada je odluka donesena faktički isti dan.

Dakle, apsolutno nema nikakvog proceduralnog razloga zašto Tegeltija oteže sa stavljanjem ovog prijedloga na glasanje.

Istovremeno, Dodik je trigerovao cijelu negativnu kampanju protiv ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković koja je dala prijedlog kakav je do 2020. godine redovno usvajan na sjednicama Vijeća ministara BiH, i to jednoglasno.

Odbijanje proglašavanja Dana žalosti 11. jula jasan je primjer zabrinjavajuće radikalizacije Dodikove politike, pri čemu ne samo da se negira genocid, nego se sada osporava i pravo da se on obilježava unutar državnih institucija.

Dodikovo objašnjenje da obilježavanje genocida, kako je rekao „državne službenike i zaposlenike iz reda srpskog naroda u institucijama BiH, stavlja u položaj permanentne diskriminacije i uslovljavanja“ opasna je najava budućih koraka RS kojima bi se, jelte, morala „otkloniti diskriminacija Srba“.

Dodik faktički tvrdi da obilježavanje godišnjice genocida „diskriminira Srbe“!? Da li se u tome vidi najava mogućih zahtjeva da se zabrani obilježavanje, da se onemogući primjerice nošenje Cvijeta Srebrenice u institucijama „jer to diskriminira zaposlenike iz reda srpskog naroda“!?

Imajući u vidu kako ide radikalizacija Dodikovih stavova o Srebrenici, posebno gledajući pitanje Dana žalosti, koji je bio prihvatljiv prije dvije - tri godine, a danas nije, vrlo je (ne)izvjesno šta će biti sljedeći korak u tom procesu.

Evropski parlament je 2015. godine rezolucijom o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici pozdravio tadašnje jednoglasno proglašavanje Dana žalosti u cijeloj državi. Šest godina poslije, Dodik i Tegeltija su povukli državu korak unazad, a politiku koju predstavljaju bliže onoj koja je osuđena u Haškom tribunalu.