Više od 17.000 građana primorano na javne kuhinje, sve češći korisnici i migranti

Njihovi zaposlenici svakodnevno se bore da naugroženije građane opskrbe toplim obrokom, a kako ističu mnogi od njih u humanitarnom radu najviše se oslanjaju na pomoć dobrih ljudi.

Prema nezvaničnim procjenama broj korisnika javnih kuhinja u našoj zemlji iznosi više od 17.000, a u više od 20 kuhinja širom BiH godišnje se za njih pripremi više od tri miliona obroka. Poražavajuće je i to da humanitarni radnici ističu kako je broj korisnika javnih kuhinja još veći, te da doseže broj od 20.000 ljudi.

Kuhinje širom BiH uslužuju brojne korisnike, sve više mladih korisnika

"Naše kuhinje se nalaze u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Bijeljini, Vlasenici, Tesliću i Bileći. Najveći broj korisnika naših javnih kuhinja je u Sarajevu, gdje imamo 2.000 korisnika, dok u Mostaru imamo 500, Banjoj Luci 400, Bijeljini 200, te u Vlasenici i Tesliću po 50 korisnika. Važno je napomenuti da broj korisnika diktira raspoloživost sredstava, ali su potrebe znatno veće. Također, svi korisnici dobijaju jedan obrok dnevno", istaknuli su za Radiosarajevo.ba iz Crvenog križa BiH.

Ipak, Crveni križ nije humanitarna organizacija s najvećim brojem korisnika javnih kuhinja, te je taj broj najveći u Muslimanskom dobrotvornom društvu.

"Mehamet u svojih dvadesetak kuhinja na cijeloj teritoriji BiH priprema svakodnevno oko 8.000 obroka za isti toliki broj socijalno ugroženih građana. Osim toga, tokom cijele godine obroka za isto toliko ljudi. Osim toga, tokom cijele godine obrocima i hranom pomažemo centre za odvikavanje od droga, kao i ratne vojne invalide, demobilizirane borce, porodice šehida i poginulih boraca, te brojna udruženja širom BiH", pojasnio nam je predsjednik Merhameta Hajrudin Šahić.

On je dodao i kako Merhamedove kuhinje posebno tokom ramazana podijele veću količinu iftara, ali i da su uključeni u rješavanje migrantske krize.

"Merhametove kuhinje, pogotovo u Sarajevu i Bihaću, sada su angažirane i na pomaganju migranata iz Sirije i drugih zemalja, te im pomažemo u skladu s našim mogućnostima. U ovakvim okolnostima veliki je uspjeh održati postojeći broj korisnika usluga javnih kuhinja i to činimo uz velike napore. Da je više razumijevanja vlasti, više bi građana bilo obuhvaćeno spiskovima korisnika javnih kuhinja, ali i svih ostalih ugroženih kategorija. Mi najviše korisnika bilježimo u Regionalnom odboru Tuzla, gdje se u Narodnoj kuhinji Imaret svaki dan pripremi oko 2.500 obroka. Ovu priliku koristim i da pozovemo sve dobre ljude, donatore da nam pomognu u ramazanskim aktivnostima, odnosno u pripremi i podjeli iftara, ali i u podjeli pomoći ugroženim građanima srpske i hrvatske nacionalnosti", poručio je Šahić.

Ništa bolje stanje bilježe i javne kuhinje Caritasa BiH, u kojima hranu svaki dan pronalazi oko 300 socijalno ugroženih građana.

"Mi samo na Stupu imamo 150 korisnika, s tim da dio korisnika dolazi u objekt po hranu, a dio obroka vozimo na punktove. Imamo i u Zenici pučku kuhinju, koja broji 140 korisnika. Svi oni dobijaju po jedan obrok dnevno, s tim da petkom dobijaju suhe obroke za dane vikenda", rekli su nam iz Caritasa BiH.

Mnoge humanitarne radnike posebno zabrinjava činjenica da se pomalo mijenja starosna dob korisnika javnih kuhinja, te da sve češće i mladi ljudi dolaze i traže hranu. Razlozi za siromaštvo, navode, leže u velikom raslojavanju stanovništva, zbog čega često građani i odlaze van BiH.

"Jedan korisnik javne kuhinje budžet kantona košta 40 KM mjesečno"

Zilha Šeta, koja je voditeljica Narodne kuhinje Stari Grad u Sarajevu i vjerovatno jedan od najvećih bh. simbola humanitarnog rada ističe da jedino Kanton Sarajevo ima uređenu situaciju finansiranja javnih kuhinja iz budžeta, dok svi drugi imaju velike probleme.

"Mi smo jedini kanton u kojem nema problema, za razliku od ostatka BiH, jer smo mi upali u budžet kantona za sufinansiranje. Naše sposobnosti su izražene i preko donatora, imali smo recimo od rahmetli Agana donaciju, pa tako moja kuhinja pomaže i brojnim građanima širom BiH, kad smo u mogućnosti. Jedino što nas košta kuhinje jeste da nismo oslobođeni PDV-a, što bismo trebali biti. Bilo bi mnogo više korisnika, ali nemaju svi mogućnosti da ostvare pravo korištenje javne kuhinje, jer su vrlo teški kriterijumi za to, ali mi recimo penzionerima i drugima sa vrlo malim primanjima izlazimo u susret sa humanitarnim paketima. Zanimljivo je da zvanični proračun kantona kaže da jedan korisnik javne kuhinje budžet košta 40 KM mjesečno", kazala nam je popularna Tetka Zilha.

Ona je, posebno u jeku krize u Sarajevu, pomagala i mnogim migrantima te kaže kako je primijetila veliki broj zloupotreba onih koji, navodno, pomažu migrantima.

"Ja sam imala migrante, one koji su bili prekoputa Vijećnice. Ponekad su tražili hljeb i neke potrepštine od nas, općine su nam pomogle da organizirano uručimo pomoć nesretnim ljudima. Sad ih je mnogo manje, od selidbe u Salakovac, ali svakodnevno ih opet dođe po 5-6 i zatraže neku hranu. Ipak, primijetila sam da i među njima ima zloupotrebe, u smislu da migrantsku krizu zloupotrebljavaju pojedinci koji dolaze navodno da im pomognu, što je tužno", zaključila je Tetka Zilha.