Velika analiza austrijskog Der Standarda: HDZ pokušava etnički podijeliti BiH

Piše: Adelheid Wölfl (Der Standard)

"Napad iznutra" u Bosni i Hercegovini koristi se već decenijama: od formiranja države 1992. etnički nacionalisti pokušavaju je uništiti. U početku se to radilo vojnom agresijom, danas se to događa zakonskim prijedlozima i političkom propagandom.

Nedavno su nacionalisti dobili podršku i iz drugih zemalja: iz Hrvatske i Slovenije. Jedinstvena Bosna i Hercegovina ponovo je na meti napada. Šef bosansko-hercegovačkog HDZ-a Dragan Čović već dugo pokušava uvjeriti međunarodne političare i diplomate da su Hrvati diskriminirani u Bosni i Hercegovini i često im govori o "legitimnom predstavljanju", piše Der Standard.

Čovićev izum

Stručnjak za ustavno pravo iz Graza i stručnjak za bosanski ustav Joseph Marko kaže da Čović ovom strategijom želi postići da se ubuduće razrađuje svojevrsni bodovni sistem prema kojem kandidate iz deset kantona u bosanskom dijelu zemlje ili entiteta Federacije BiH treba rebalansirati - tako da oni koji žive u kantonima u kojima je HDZ jak, imaju priliku uvijek pobijediti. Međutim, ovo nema nikakve veze s diskriminacijom Hrvata. Radi se o održavanju HDZ-a na vlasti.

"Legitimno predstavljanje je Čovićev izum bez ikakvog pravnog osnova", kaže Marko.

Budući da su potpuno različiti ljudi diskriminirani u Bosni i Hercegovini: U nekoliko presuda, Evropski sud za ljudska prava (ECHR) utvrdio je da su Bosanci i Hercegovci koji ne spadaju u takozvana tri naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) u Bosni i Hercegovini, uvijek su bili u nepovoljnom položaju.

Jevreji i Romi su ozbiljno diskriminisani

Na primjer, Jevreji ili Romi ne mogu postati članovi državnog Predsjedništva. I Bosanci, koji uopće ne pripadaju bilo kojoj etničkoj grupi jer sebe vide kao pojedinačne građane, također su isključeni iz mogućnosti da budu izabrani.

No, zahvaljujući podršci članice EU, Čovići i Co. su uspjeli svojom propagandom na dnevni red staviti takozvano "hrvatsko pitanje". Ovi nacionalistički Hrvati sada vrše ogroman pritisak, ne samo u Europskom parlamentu, već i u diplomatskim krugovima. Bosanskohercegovački HDZ posljednjih je godina izgubio glasače. Stoga se boji da više neće moći koristiti svoju moć veta.

Ukupno je pet presuda ECHR-a (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić) kojima se traži prestanak diskriminacije. Ustav bi morao biti promijenjen kako bi se osigurala jednakost svih građana. Ali ako se Čović izvuče sa svojom idejom "legitimnog predstavljanja", to bi dovelo do suprotnog, naime do daljnje etnizacije i podjele države.

Neustavan prijedlog

"Tako nešto bilo bi neustavno jer bi stvorilo sistem koji je u suprotnosti s izbornim sistemima na drugim nivoima. Stoga, bio bi suprotan principu jednakosti", objasnio je Marko za Standard.

Provedba ideje o "legitimnom predstavljanju" koju želi provoditi Čović bila bi dijametralno suprotna od presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Čovićev zahtjev također je u suprotnosti sa zaključcima Europskog vijeća iz 2017. U tamošnjem član 4. nedvojbeno je rečeno:

"Prepoznajući da Ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstituentne narode (zajedno s ostalima), Vijeće ponavlja da principi jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti garantirani. Vijeće naglašava da se ne smiju poduzimati nikakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi provođenje presude Sejdić-Finci i vezanih presuda učinili otežanim".

Stari EU zahtjevi

EU već godinama poziva na konačno provođenje presude Sejdić-Finci iz 2009. godine kako bi Jevreji poput Fincija i Romi poput Sejdića mogli biti izabrani u državno predsjedništvo. Međutim, HDZ prvo želi promijeniti izborni zakon u svoju korist. Čović se više puta pozivao na takozvani slučaj "Ljubić" ili odluku Ustavnog suda BiH iz 2016. godine, koja je, međutim, već dugo provedena.

Stručnjak za ustavno pravo Marko više je puta istakao da je u slučaju "Ljubić" sve urađeno jer je Ustavni sud već izbrisao odgovarajući pasus. Reforma izbornog zakona, kakvu HDZ želi i koja bi dovela do promjene formule izbore zastupnika, nema pravnu osnovu.

"Budući da odgovarajući član 10.16 izbornog zakona već precizira kako Centralna izborna komisija mora raspoređivati mandate zastupnika. U tome, nema mjesta za dodatno tumačenje", rekao je Marko.

Politička varka

Međutim, čak ni međunarodne diplomate i političari nisu vidjeli šta je HDZ-ov trik u tome da predmet "Ljubić" uvijek bude prilika za njihova politička nastojanja.

Čak je i američki državni sekretar Antony Blinken nedavno u pismu bosanskom državnom predsjedništvu zatražio da se "odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine" provode zajedno s odlukama ECHR-a. Slučaj "Ljubić" također se spominje u internom dokumentu EU, iako je taj slučaj već odavno zatvoren ili proveden.

Čović je uvjeren u pobjedu jer misli da će ga EU i SAD podržati u slučaju:

"Najvažnije mi je da smo uključili predstavnike međunarodnih institucija koji su od početka pratili ove procese. Svi poticaji EU-a i američka strana vrlo jasno daju do znanja da se taj posao mora dovršiti s našim snagama ", rekao je nedavno.

U stvari, prema bosanskom portalu "Večernji", već je održano nekoliko sastanaka neodređenih lokalnih političara uz posredovanje međunarodnih predstavnika, iako je obećan transparentan i inkluzivan proces, na primjer sa civilnim društvom. Zbog toga postoji velika zabrinutost u Bosni i Hercegovini zbog mogućih dogovora.

EU želi okončati izbornu manipulaciju

Sasvim različiti zahtjevi Evropske komisije - poput provođenja preporuka Vijeća Evrope, Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije (Greco) kako bi se spriječila izborna manipulacija - zapravo su važni za Bosnu i Hercegovinu.

Željko Komšić, član bosanskog državnog predsjedništva, ukazao je u svome non-paperu državama EU, SAD-u, Turskoj, Velikoj Britaniji i Japanu da nema izmjena Izbornog zakona, kako to zahtijeva HDZ, ali da su potrebne hitne ustavne promjene kako bi konačno okončala diskriminacija Jevreja i Roma.

HDZ se ne predaje

S obzirom na činjenicu da HDZ nema argumente za svoje zahtjeve, sada ponovo pokušava angažirati bosanski Ustavni sud sa slučajem "Ljubić". Sastanak je zakazan za juni ili jul u okviru Velikog vijeća. Na zahtjev agencije "Patria", Ustavni sud je potvrdio da bi na ovom sastanku trebalo ispitati pitanje izvršenja presude u predmetu "Ljubić".

HDZ, očito, želi održati tu stvar što je dulje moguće kako bi spasio svoj jedini alat. Za ovaj cilj još uvijek postoji podrška iz inozemstva, odnosno iz Hrvatske. Zagreb je nedavno objavio "non-paper", koji također podržavaju Slovenija i Mađarska, kojim se navodno opet bave takozvanom diskriminacijom.

Upozorenje protiv "non-papera" iz Hrvatske

Neetnički političari poput Komšića upozoravaju: "Neke zemlje EU mogao bi zavesti hrvatski non-paper, koji je tu da nastavi hrvatsku politiku i da se nastavi utjecaj na unutarnja pitanja u Bosni i Hercegovini. Veoma je važno da sve države članice EU vide i razmotre ono što Hrvatska zaista želi u Bosni i Hercegovini, ne s hrvatske tačke gledišta, već sa stajališta europskih normi i vrijednosti. Ako bi države članice EU prihvatile nešto što leži izvan europskih vrijednosti, koje svi u EU dijele, poput jednakosti svih građana, ljudskih prava, temeljne slobode i demokracije, to bi bilo vrlo opasno i neprimjereno za samu Europsku uniju".

U međuvremenu tenzije oko Izbornog zakona su se pojačale jer je prošle sedmice objavljen još jedan "non-paper" koji dolazi od desničarskog populističkog premijera Slovenije Janeza Janše, koji čak želi stvoriti nove granice prema etničkim kriterijima na Balkanu, što bi vrlo vjerojatno dovelo do novih ratova.

Janša podržava ekstremiste

Janšin "non-paper" izazvao je strah i neizvjesnost kod onih u Bosni i Hercegovini koji se boje sukoba i zabrinuti su za državu. Međutim, etno-nacionalisti poput Milorada Dodika su sretni: godinama pokušavaju uništiti Bosnu i Hercegovinu i sada su započeli nove kampanje. U tom kontekstu, nedostaje jasnih i nedvosmislenih riječi iz EU o ovom pitanju.

Činjenica da je Hrvatska pristrasna i lobira, čini ove stvari još težim. Na primjer, u Europskom parlamentu Odbor za odnose s Bosnom i Hercegovinom nije mogao biti konstituiran zbog blokade Europske pučke stranke (EPP), jer su dvojica Hrvata predložena za zamjenike predsjednika. Dvije osobe iz iste zemlje nisu dozvoljene. Međutim, EPP insistira na nominaciji radikalne nacionalističke saborske zastupnice hrvatskog HDZ-a Željane Zovko, koja je, zapravo, zainteresirana samo za Bosnu i Hercegovinu jer dolazi iz Mostara.

Zastoj u parlamentu EU zbog Hrvata

Poput Čovića, Zovko već godinama otvoreno vodi kampanju za etnizaciju biračkog prava u Bosni i Hercegovini.

Thomas Waitz, europarlamentarac za zelene i član delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, rekao je:

"Nominacija etno-nacionalističkog europarlamentarca Željane Zovko za mjesto zamjenika predsjedavajućeg delegacije dovoljno je skandalozna."

Zabrinjavajuće je, rekao je Waitz, kako se poslanici zalažu za navodno mirno komadanje Bosne i Hercegovine, iako bi to moglo dovesti do oružanih sukoba i ponovne nestabilnosti u regiji.

"Postoji otvoreno lobiranje kojim se nastoje kršiti pravila, a istovremeno je rad delegacije godinama blokiran", kritizirao je Austrijanac.