Ekološka katastrofa u BiH: Ogromne količine toksičnog otpada u blizini naselja

Između zvorničkih povratničkih naselja Klisa, Durakovići i Čelišmani se nalazi jezero crvenog mulja koji dolazi kao otpad nekadašnje fabrike glinice Birač Zvornik, današnje Alumine.

Crveni mulj je visokoalkalna koloidna suspenzija, zaostala nakon prerade boksita u glinicu po Bayerovom postupku.

Uprkos višestrukom ispiranju crveni mulj zadržava snažan alkalitet, usljed prisustva zaostale baze i čitavog niza alkalnih minerala.

Trending

Savez kolumnista | Zlatko Dizdarević: Kuda ide ovaj svijet - ima li svjetla na kraju tunela?

Prema projektu predviđena je maksimalna visina brane crvenog mulja od 65 metara. Do sada je nadvišenje brane rađeno u dvije faze. U prvoj fazi urađena je visina brane od 20 metara, a u drugoj fazi još 40 m.

Već postojeće količine crvenog mulja potapaju privatnu imovinu povratnika, te uzrokuju eroziju tla u dvorištima stanovnika okolnih naselja.

Porodica Smajlović živi pored jezera od dana povratka. Svjedoče isparavanju oblaka otpadne prašine, smrada hemikalija, te sušenju drveća.

"Kako voda prilazi, na pet metara ispred počinje sušenje drveća. Zadnjih desetak godina nam ne uspijevaju usjevi. O problemima koje imamo ovdje pored crvenog mulja sa nama niko ne razgovara", izjavio je Amir Smajlović.

Najveći strah mještana okolnih naselja jeste od podizanja nivoa brane koje bi uzrokovalo potapanja, praktično do njihovih domova, što bi značilo iseljavanje.

Iz Alumine najavljuju podizanje nivoa brane za još pet metara.

"Menadžment fabrike je planirao da se prvo uradi nadvišenje brane za dva metra, a kasnije još tri metra. Za sada crveni mulj odlažemo u dio jezera koji se do sada nije zapunjavao, a potisnutu vodu koristimo za razne potrebe u fabrici", izjavio je Zoran Obrenović, pomoćnik ovlaštenog lica za tehnička pitanja u Alumini.

Isprani mulj, kako kaže, na površini zadržava veoma mali dio zalužene vode čija se koncentracija dodatno značajno smanjuje dolaskom u jezero crvenog mulja usljed značajnog razrijeđenja koje nastaje zbog velike količine vode u jezeru.

U istraživanju koje je provedeno na Tehnološkom fakultetu u Zvorniku tvrde da je odlaganje crvenog mulja ozbiljan ekološki problem.

"Alkalitet crvenog mulja predstavlja vrlo ozbiljan problem, kako pri eventualnim aplikacijama, tako i pri odlaganju. Ovo može prouzrokovati niz sekundarnih problema, kao što su izluživanje toksičnih metala, pukotine glinenih zaptivnih masa na mjestu deponovanja, stvaranje alkalne prašine i sprečavanje rasta biljaka. Visok alkalitet je primarni razlog koji bi mogao uticati da se crveni mulj klasifikuje kao opasan materijal", navodi se u istraživanju Tehnološkog fakulteta u Zvorniku.

Da se radi o veoma opasnom materijalu za životnu sredinu i zdravlje ljudi tvrdi i profesorica Medicinskog fakulteta u Tuzli Nurka Pranjić.

"Crveni mulj sadrži opasne supstance, predstavlja visoku opasnost za zagađenje okoliša, vode i indirektno hrane. Nabrojani metali su uglavnom karcenogeni", izjavila je profesorica Pranjić.

Dodatni problem stanovnika tri povratnička naselja u Zvorniku jeste da se ne vrše analize vode za piće i tla.