U više od 40 posto predmeta ratnih zločina osumnjičeni ili optuženi se kriju u Srbiji i Hrvatskoj

Regionalna saradnja treba i mora biti unaprijeđena inače ne možemo očekivati da se postigne napredak vezano za procesuiranje predmeta ratnih zločina, izjavio je danas, 23. septembra glavni tužioc Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz koji se u Sarajevu sastao sa čelnim ljudima VSTV-a BiH, Suda BiH, Tužilaštva BiH, Ministarstva pravde BiH, te predstavnicima udruženja žrtava rata.

Brammertz je podsjetio da su Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju i rezidualni mehanizam okončali svoj rad na predmetima i da je ono čime se sada bave podrška domaćim pravosudnim organima kako bi oni mogli da urade svoj dio pasla.

"Haški tribunal je svoj rad okončao i procesuirao je sve koji su bili optuženi pred tribunalom, niko nije izbjegao pravdu. Međutim, postoje stotine onih koji su također optuženi za zločine i koji uglavnom prebivalište i utočište nalaze u susjednim zemljama, a zločini su počinjeni u BiH", dodao je Brammertz.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Budući da ustavi tih zemalja zabranjuju izručenje svojih državljana drugim zemljama, kako je dodao, ne postoji nikakva mogućnost da oni budu izručeni i procesirani ovdje za djela koja su počinili.

"Jedini način da se zadovolji pravda u ovim slučajevima jeste da se ustupi krivično gonjenje onim zemljama u kojima se nalaze osumnjičeni ili počinioci", rekao je Brammertz, te dodao da je nedavno posjetio Beograd, Zagreb, Podgoricu gdje je razgovarao sa predstavnicima pravosuđa i tamo dobio uvjeravanja i tamošnjih tužilaštava da će oni procesuirati te predmete ukoliko im krivično gonjenje bude ustupljeno.

14.06.24. 09:43

Udruženje žrtava i svjedoka genocida pisalo Brammertzu: RS vrši progon žrtava i boraca za pravdu

Brammertz je naveo da su u drugom dijelu današnjeg sastanka razgovarali i sa predstavnicima udruženja žrtava sa svih strana o tome kako da se ide dalje vezano za te predmete.

"U više navrata sam govorio kako udruženja žrtava imaju pravo da upućuju kritike i da budu nezadovoljni vezano za pitanja o kojima smo govorili. Od mog ureda i mog tima je zatraženo, i od VSTV-a, tužilaštava i drugih organa da pružimo podršku tom procesu i mi ćemo to i učiniti", istakao je Brammertz.

Danas je bilo riječi o procesuiranju predmeta ratnih zločina putem regionalne saradnje sa akcentom na ustupanje predmeta ratnih zločina sa nedostupnim licima pravosuđu susjednih država s ciljem njihovog efikasnijeg rješavanja, a koje je organizovao projekat "Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH". Projekat implementira Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine uz finansijsku podršku Evropske unije.

"Dakle, imali smo dva sastanka jedan iza drugog koji su organizovani zbog situacije koju imamo vezano za procesiranje predmeta ratnih zločina, a tiče se toga da već imamo od ukupnog broja predmeta koji se nalaze pred sudovima više od 40 procenata predmeta sa procesnom smetnjom, odnosno predmeta gdje su osumnjičene ili čak i optužene osobe nedostupne organima bh. pravosuđa. Većina tih osoba se nalazi u Srbiji i Hrvatskoj", izjavio je predsjednik VSTV-a BiH i predsjedavajući Nadzornog organa za praćenje Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Halil Lagumdžija.  

Kako je dodao, situacija je takva da sve države svijeta imaju ustavne odredbe gdje se zabranjuje, odnosno nisu u obavezi izručiti svoje državljane drugim državama i u takvoj situaciji čak i tamo gdje postoje raspisane potjernice osobe koje borave u tim državama, ako ne prelaze granice tih država, nemaju nikakvih negativnih posljedica.

"U tom kontekstu pravosuđe BiH je prepoznalo taj problem i zaključili smo da trebamo pokušati unaprijediti regionalnu saradnju u vezi ustupanja krivičnog gonjenja tim državama u kojima se osumnjičene i optužene osobe nalaze. U protivnom, ta lica će ostati nedirnuta od pravde", dodao je Lagumdžija.

Napomenuo je da je uloga Brammertza u budućim procesima nemjerljiva.

"Ona može pomoći da, nemojte me pogrešno shvatiti, napravimo jedan pozitivni pritisak na pravosuđe susjednih država, na politiku susjednih država, da se preuzima krivično gonjenje i da te osobe najzad budu suštinski procesuirane i da pokušamo doći do pravde", dodao je Lagumdžija.