U Velikoj Britaniji obilježen Dan bijelih traka

Dan bijelih traka je dan sjećanja na događaje koji su počeli 31. maja 1992. godine na području općine Prijedor.

Tog dana, nasilno postavljena vlast i njen Krizni štab izdali su naredbu svim nesrbima da na svojim kućama pokažu bijele plahte, dok su nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, morali nositi bijele trake na rukama na javnim mjestima. To je bio uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora.

Program je počeo intoniranjem himne domovine Bosne i Hercegovine. Prisutnima su se obratili Denis Hatić, predsjednik BHCA Coventry i Anes Cerić, izvršnio direktor BH UK Network. Podsjetili su na značaj ovog obilježavanja kako se ne bi zaboravile nevino stradale žrtve tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.  Dr. Cerić je također govorio o važnosti nedavno usvjene usvojene rezolucije za genocid u Srebrenici. Iskoristio je priliku da se zahvali Vladi Ujedinjenog Kraljevstva za kosponzorisanje rezoluicije i kontinuiranu podršku našoj domovini. 

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Zatim je sljedila prezentacija učenika  BiH dopunske škole Coventry.  Na veoma emotivan način podsjetili su na 102 ubijene djece. ovom prilikom želimo da se zahvalimo učiteljima, učenicima I roditeljima na rad I trud koji su uložili da školski dio programa bude ono što smo I očekivali, odličan.

U nastavku je prikazan dokumentarni film o zvjerstvima  kojima su bili izloženi zarobljenici u logorima u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju. Seobiha Forić pročitala je poemu Hava Majka Prijedočanka, a  Lejla Medić je pročitala tragičnu priču o Kozaračkom policajcu, Emiru Karabašiću.

Želimo da se zahvalimo Bosnia UK Network-u na podržci. Također, zahvaljujemo se učiteljima BiH dopunske škole Coventry, Senadinu Selimiću, Arneli Pašić i Saneli Kablić, učenicima i roditeljima na radu i trudu da školski dio programa bude ono što smo i očekivali, edukativan i emotivan.

Voditelj ovogodišnjeg obilježavanja je bio Benjamin Mulalić.

Tokom tri i po godine rata na području Prijedora ubijeno je 3.176 ljudi. Desetine hiljada ljudi prošlo je kroz koncentracione logore, poput Omarske, Trnopolja i Keraterma, koji su bili podvrgnuti masovnim pogubljenjima, zločinima silovanja, raznim vrstama torture, kao i zločinima protiv čovječnosti. Također, u Prijedoru je ubijeno 102 djece mlađe od 18 godina.