Tuzlaci se prisjećaju 4. aprila 1992., početka pružanja tuzlanskog otpora

Građani Tuzle, kao i bivši pripadnici tuzlanske policije i Armije Republike Bosne i Hercegovine danas su obilježili 4. april, dan kada je prije 26 godina Skupština opštine Tuzla donijela jednoglasnu odluku o organizaciji i pružanju otpora agresiji na Bosnu i Hercegovinu. 

Selim Bešlagić, tadašnji načelnik Tuzle, podsjetio je da, kako vrijeme prolazi, sve se više potvrđuje da je, iako je neki žele dovesti u pitanje, ova odluka pokazala da je grad reagirao u duhu propisa i zakona, te da je ova odluka bila jedina meritorna i moguća.

˝Da smo barem tako postupili u cijeloj Bosni i Hercegovini, mislim da bismo daleko lakše podnijeli torturu i agresiju 1992. godine. Danas, kada slavimo ovaj dan, a nezadovoljan sam jer mnogi ne znaju šta predstavlja ovaj datum, podsjećamo na to da je Tuzla centar koji je i u najtežim vremenima dokazao kako može da se živi poštujući principe zakonitosti i ljudskih prava˝, izjavio je Bešlagić, zahvaljujući se i čestitajući 4. april svim građanima, te tadašnjim predsjednicima svih mjesnih zajednica, novinarima, pripadnicima rezervne policije i ostalima koji su se bez razmišljanja stavili na raspolaganje.

Mehmed Meša Bajrić, načelnik Stanice javne bezbjednosti Tuzla od 1986. do 1997. godine, podsjetio je da su dešavanja s početka 1992. godine zatekla nespremne građane i strukture vlasti u Bosni i Hercegovini, koji nisu mogli ni zamisliti scenarij brutalnog rata i genocida koji su kasnije doživjeli. 

˝Tuzla je fenomen, jer kada je sve na etničkom i nacionalnom principu u našoj domovini puklo, ovaj je grad uspio i u najtežim danima 1992. godine, nakon upada Arkana i njegovih Tigrova u Bijeljinu, verificirati zakonit i ustavan koncept koji je očuvao duh i institucije BiH, ne dozvoljavajući bilo kakvo paravojno organiziranje, nego isključivo jedinstvo vlasti i naroda. Kada su došli naši prognani i predočili nam kako se nasilno zauzima vlast u Bijeljini i kako su civili pobijeni, naš parlament je apsolutnom većinom prihvatio prijedlog da se u svakoj mjesnoj zajednici formira ratna stanica policije, koja bi garantirala etnički sastav po popisu iz 1991. i apsolutno odgovarala nacionalnom sastavu Tuzle." 

To je, smatra Bajrić, bilo važno da se očuva multikulturalnost i antifašistička tradicija ove sredine, te se zbog toga ovaj datum treba obilježavati i isticati, naročito u vrijeme kada se osporavaju haške presude.

˝Tuzla, kao središte sjeveroistočne Bosne gdje su se desili strašni zločini od Bijeljine, Zvornika, Vlasenice, Bratunca, Brčkog i genocida u Srebrenici, je paradigma Evrope da nije bilo revanšizma ni osvete obespravljenih i prognanih majki i djedova. Niko nije doveo u pitanje Srbe u Tuzli i trebamo se ponositi jer su građani, policija, Ministarstvo unutrašnjih poslova i druge institucije, kao i radioamateri, novinari i doktori polučili neviđen rezultat da u uslovima blokade i obostrane agresije, velikosrpske i velikohrvatske, očuvaju jedinstvo građana ovog grada˝, istaknuo je Bajrić.