Sarajevo: Dodijeljene Šestoaprilske nagrade, priznanja i proglašeni počasni građani

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Sarajeva, koja se tradicionalno održava 6. aprila, u povodu obilježavanja Dana grada Sarajeva, a čije je održavanje zbog pandemije COVID-19 prolongirano, održana je sinoć u Vijećnici.

Pored gradskih vijećnika, gradonačelnice i zamjenika gradonačelnice, sjednici su prisustvovali predstavnici kantonalnih i općinskih vlasti, raniji gradonačelnici, dosadašnji dobitnici Šestoaprilske nagrade, te drugi pozvani gosti.

Goste i zvanice je u ulozi domaćina pozdravio predsjedavajući Gradskog vijeća Jasmin Ademović koji je istakao da se dodjelom nagrada i priznanja Grada Sarajeva simbolično odužujemo zaslužnim građanima i prijateljima grada Sarajeva koji su svojim angažmanom učinili izuzetan doprinos razvoju grada, njegovom ugledu i afirmaciji na regionalnom i internacionalnom planu.

Trending

Dobri ljudi, telefon u ruke: Pokrenut apel za liječenje Raseme Oruč

Potom je predsjedavajući Ademović podsjetio na značaj 6. aprila, datuma koji je obilježio našu prošlost. „6. april je višeznačan za Sarajevo. Podsjeća nas na ratna stradanja našeg grada i neminovne pobjede nad fašizmom koji je toliko suprotan tradicionalnom biću Sarajeva. Danas se prisjećamo sugrađana i prijatelja Sarajeva koji više nisu među nama, čija životna misija je obilježena Sarajevom”, rekao je Ademović.

Istakao je namjeru ovog Vijeća i gradonačelnice da predano i vrijedno rade u interesu građana grada Sarajeva, a s ciljem da se Sarajevom, kao svojim glavnim gradom, ponose svi građani BiH. „Planiramo i radimo na projektima Grada Sarajeva koji jesu i koji će sve više biti usmjereni na dobrobit što većeg broja građana. Uređujemo i želimo uređivati odnose, procese i uslove života i rada građana Sarajeva i pri tome smo potpuno opredijeljeni odgovornom radu, u duhu demokracije i uz poštovanje ljudskih prava i sloboda”, dodao je Ademović.

Zatim se prisutnim gostima obratila Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, te u svom izlaganju podsjetila na prošlost grada Sarajeva.

“Njegova burna historija učinila ga je jednim od najšarolikijih svjetskih gradova, gdje je kao rijetko gdje uočljiva linija između Istoka i Zapada. Sarajevo je grad u kome su njegove različitosti - njegovo najveće blago i ono sa čime se Sarajlije i Sarajke posebno ponose kada ga svojim gostima pokazuju”, dodala je gradonačelnica Karić.

Gradonačelnica Karić je potom istakla da su iz cjelokupne svoje historije, Sarajlije i Sarajke naučile jednu stvar, a to je da uprkos svim razlikama postoje samo dvije vrste ljudi – loši ljudi i dobri ljudi.
Potom je uslijedilo proglašenje i uručenje nagrada i priznanja Grada Sarajeva.

Predsjedavajući Gradskog vijeća Jasmin Ademović uručio je nagradu „Graham Bamford“ Adnanu Hadžiahmetoviću. Herojski čin ovog rođenog Banjalučanina, sada Sarajlije, otkriva nam jednu zanimljivu karijeru. Završio je Pravni fakultet, pa postdiplomski studij na Fakultetu za kriminalistiku i stekao akademsku titulu i zvanje magistra sigurnosnih studija. Svoj posao radi u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, gdje je i certificirani instruktor za rukovanje vatrenim naoružanjem. Uz to je i predsjednik JIU JITSU Kluba „Sarajevo”.
Uspješno je spojio svoje zanimanje i ono što ga određuje od malena, a to je sport. Zaljubljenik je u planine i osvajanja njihovih vrhova. Sportista je s majstorskim naslovima u JIU JITSE, uspješan takmičar i osvajač medalja. Redovno trči maraton, trči za naš grad i našu zemlju.
O njegovoj humanosti govori i podatak da je 71 put darovao krv.
Čin u kome je kao slučajni prolaznik, bez odlaganja, spremno skočio u Miljacku i našem sugrađaninu spasio život je odraz njegovog bića u cjelini i čin vrijedan nagrade.

Nagrada „Graham Bamford“ uručena je i Ausiliji Inaudi. Danas uspješna u vođenju svoje multispecijalističke ambulante, a ranije svestrana i aktivna sportašica i humanitarka, kao volonterka radila je u Africi, Aziji i Evropi na pružanju pomoći stanovništvu u ugroženim područjima, a posebno djeci. S dubokim zanimanjem za rat u bivšoj Jugoslaviji, posebno za vrlo tragičnu situaciju u Bosni, dospjela je i u opkoljeno Sarajevo 1994. godine, poznatim putem preko Igmana. Spoznavši svu veličinu stradanja, po povratku u Italiju, osnovala je humanitarnu fondaciju Oasis u regiji Abruzzo. Fondacija je pružala pomoć djeci Sarajeva. U njenu misiju bila je uključena i njena porodica. Tako je i njezin pokojni suprug, politički aktivan 90-tih godina u regiji Abruzzo, između ostalog, u ime Vlade regije Abruzzo 1997. godine otvorio i čuveni spomenik u parku Alije Izetbegovića koji simbolizuje multikulturalnost grada Sarajeva.

Potom je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić uručila priznanje „Plaketa Grada Sarajeva“ prof. dr. Selmi Filipović. Obrazovala se u Sarajevu, diplomirala, magistrirala i doktorirala kao prva žena doktor nauka iz oblasti veterinarske hirurgije na Balkanu.

Obnašala je funkcije od šefa katedre, šefa klinika do prodekana na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a danas je redovni profesor na katedri za hirurgiju Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U dva mandata bila je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo.
Voditelj je niza projekata na Veterinarskom fakultetu i aktivno učestvuje u procesima kontinuirane edukacije veterinara.

Svojim aktivnim djelovanjem na organizaciji i realizaciji trajnog projekta edukacije stručnjaka i samoj realizaciji projekta sterilizacije napuštenih pasa, pridonijela je da se populacija napuštenih pasa u Sarajevu drastično smanji u manje do deset godina.

Priznanje „Plaketa Grada Sarajeva“ uručeno je i dr. Dunji Latifić-Jasnič. Bila je sarajevski student i postdiplomac, a danas je jedna od vodećih kardiologinja u Univerzitetskom kliničkom centru u Ljubljani. Prepoznatljiva je njezina predanost struci i spremnost da pomaže svima koji to trebaju.

Često kaže da je otišla iz Sarajeva i Bosne, ali da su oni u njoj ostali zauvijek. Svojim profesionalnim ugledom otvorila je put stručnom usavršavanju, posebno kardiologa i anesteziologa iz Sarajeva pod mentorstvom najboljih slovenskih stručnjaka. Nesebično pomaže našim ljudima sa narušenim zdravljem da im se na vrijeme omogući odgovarajući tretman kod vrsnih slovenskih specijalista. Građani Sarajeva to prepoznaju i zahvalni su joj.

U nastavku sjednice, priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ primio je Jure Franko. Vrhunac uspješne sportske karijere, ovom slalomašu, bila je srebrna olimpijska medalja u veleslalomu 1984. godine, upravo u Sarajevu. Sarajlije su mu čestitale, u svom stilu, transparentom “Volimo Jureka više od bureka”.

Medalju je doživio kao sudbonosnu, jer mu je, kako kaže, otvarala vrata u poslovnoj karijeri koju je kasnije uspješno gradio od Amerike do Japana.
U Japanu je 1993. godine bio angažovan na organizaciji svjetskog prvenstva gdje su se prikupljale donacije za mlade skijaše iz Bosne. 2006. godine, u saradnju sa Skijaškim savezom BiH, poveo je 15 djece iz Sarajeva na olimpijski slalom u Italiji. Učestvovao je i u kandidaturi Sarajeva za Olimpijske igre mladih. EYOF-u 2019 smo svjedočili.
Građani Sarajeva su ovu neraskidivu vezu pretočili u priznanje koje mu je danas uručeno.

Zatim je gradonačelnica Karić priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ uručila i Zoranu Jankoviću. Kao dugogodišnji gradonačelnik Ljubljane dao je izuzetan doprinos razvijanju i jačanju tradicionalnog prijateljstva između dva glavna grada – Ljubljane i Sarajeva. Zahvaljujući njegovoj posvećenosti i snažnoj podršci, međusobni odnosi dva grada partnera, ozvaničene Protokolom o saradnji 2002. godine, odvijaju se na obostrano zadovoljstvo građana, u oblasti privrede, kulture, turizma, sporta, infrastrukturnih projekta, univerzitetske i saradnje između mladih, kroz članstvo u međunarodnim asocijacijama gradova i u drugim poljima.
Tolerancija i multikulturna svijest Jankovića potvrđena je osiguravanjem uslova za izgradnju islamskog vjersko-kulturnog centra u Ljubljani.
Grad Ljubljana na čelu s gradonačelnikom Jankovićem učestvovao je i u obnovi sarajevske Vijećnice. Odnedavno jedna ulica u Ljubljani nosi naziv Sarajevska.

Potom je priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ uručeno Josipu Muselimoviću, akademiku, odvjetniku i književniku iz Mostara, jednako uspješnom u svim svojim odrednicama.

Kao odvjetnik – pedagog, u dugogodišnjem radnom vijeku odgojio je veliki broj danas istaknutih sudaca i odvjetnika i stekao zvanje počasnog doktorata.

Kao odvjetnik i književnik autor je velikog broja stručnih i književnih djela, kazališnih i nagrađivanih radio-drama. Gradu Mostaru darovao je Međunarodnu kulturnu manifestaciju „Mostarsko proljeće“ i sa svojim saradnicima uvrstio je u Savez evropskih festivala.

Za životno djelo u profesiji – odvjetništvu primio je brojna priznanja, među kojima i ona advokatskih komora oba bh. entiteta, Vojvodine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, a posebno je ponosan na Povelju Odvjetničke komore Republike Hrvatske s imenom dr. Ive Politea, najvećeg imena u odvjetničkom pozivu uopće i svugdje.

Za svoj društveni i humanistički rad nosilac je odlikovanja država i gradova, kao što su, između ostalih, titule odvjetnika obespravljenih osoba Internacionalne lige humanista, Zlatne povelje Sveučilišta u Mostaru i Povelje Centra za mir i multietničku suradnju iz Mostara za poseban doprinos u izgradnji i afirmaciji mira u postratnom vremenu.

Priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ primio je i ambasador Diego Enrique Arria Salicetti. Ovaj uspješan političar i diplomata iz Venecuele, ali najprije intelektualac, nije nikada prestao ukazivati na zločine i na neadekvatnu reakciju institucija međunarodne zajednice, spram agresije na Bosnu i Hercegovinu. Nedugo nakon početka agresije 1992. godine, postao je predsjednik Vijeća sigurnosti UN. Kao vođa misije ovog vijeća u Bosni i Hercegovini, opisao je Srebrenicu kao „koncentracioni logor pod nadzorom UNPROFOR -a“ i upozorio na prijeteći masakr i propast enklave. U njegovoj knjizi „Genocid u kontinuitetu – svjedočenje ambasadora Arrie“ koja je 2011. godine promovisana i u Sarajevu, sve je zapisano. Da se ne zaboravi i nikada nigdje ne ponovi.
U znak sjećanja na lik i djelo Alexandera Langera, priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ dodijeljeno je i Alexanderu Langeru (posthumno).

„Oprostite mi, ali ne mogu više! Bosnu su ubili, odlazi i Alex“ Ovo su riječi s kojima se 3. jula 1995. godine od života oprostio ovaj veliki prijatelj BiH.

Bio je novinar, pisac, mirovni aktivista, borac za ljudska prava, jednakost i demokraciju, prije svega čovjek i humanista.

Kao evropski parlamentarac kontinuisano je inicirao akciju i odluke Evropske unije koje bi vodile ka zaustavljanju stradanja naroda BiH i nastojanja da se postigne pravedan mir na tlu bivše Jugoslavije. Rezultatima nije bio i nije mogao biti zadovoljan. Stradanja u Bosni i Hercegovini su se nastavljala, a Evropa nije reagirala kao da sama nije prošla iskustvo agresije, genocida i stradanja nedužnih.

Založio se i da se zvaničnim dokumentom u Evropskom parlamentu proglasi Deklaracija o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu kojom su se građani glavnog grada BiH opredijelili za principe demokracije, pravde i suživota. Sarajlije ga se sjećaju sa zahvalnošću.
Povelju je, u ime porodice, preuzeo gosp. Silvano Motto, član Odbora Fondacije Langer.

Priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ dodijeljeno je i prof. dr. Robertu J. Doniji. Historičar i univerzitetski profesor iz Ohaja, vanredni je profesor i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Inostrani je član i Akademije nauka BIH.

Kao ekspert optužbe, učestvovao je u nekim od najtežih predmeta na suđenjima pred međunarodnim krivičnim sudom u Haagu. Zalagao za profesionalni pristup ratovima1990-ih u bivšoj Jugoslaviji i pri tome značajno doprinio da istina o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo dobije i svoje odgovarajuće pravne kvalifikacije.

Njegov čitav naučni opus vezan je za proučavanje historije Bosne i Hercegovine i posebno grada Sarajeva. Još 1976. godine, doktorirao je na temi Politika frakcionaštva: Muslimani Bosne i Hercegovine, 1878.-1914. Autor je knjige Sarajevo, biografije grada čiji je prijevod 2006. godine i objavljen u Sarajevu.

U ime prof. dr. Roberta Donije, prisutnim se obratila gđa Daniela Valenta, saradnica našeg laureata, koja je prevodila knjige prof. dr. Donije, uključujući knjigu „Sarajevo: biografija grada“.

U nastavku Svečane sjednice prisutnim se obratio prof. dr. Velija Katica, predsjedavajući Odbora za dodjelu „Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva“ u 2021. godini, koji je predstavio značaj Nagrade te članove Odbora koji su Gradskom vijeću predložili dobitnike u 2021. godini..
Potom je uslijedilo proglašenje i uručenje „Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva“ u 2021. godini.

Jasmin Ademović, predsjedavajući Gradskog vijeća, uručio je „Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva“ u 2021. godini za doprinos u oblasti kulture i umjetnosti prof. Asimu Horoziću, redovnom profesoru na Akademiji dramskih umjetnosti u svojoj rodnoj Tuzli i jednom od najplodnijih kompozitora u BiH. U Sarajevu se obrazovao na Muzičkoj akademiji. Radeći u Srednjoj muzičkoj školi u Tuzli kao nastavnik klavira i više teorijskih predmeta, objavio je dva udžbenika iz harmonije. Kompozitor je muzike za pozorište, harmonizira i aranžira sevdalinke, ilahije i kaside te obrađuje tradicionalne bosansko-hercegovačke pjesme za dvoglasne dječje horove. Piše solo pjesme na izvorne tekstove bosanskih sevdalinki. Ima ih 15, a cilj mu je, kako kaže, napisati 100 „novih sevdalinki”. Uskoro dočekujemo i njegovu četvrtu operu „Derviš i smrt”. Za Sarajevo ga vežu praizvedbe i premijere njegovih opera u Narodnom pozorištu: „Zmaj od Bosne”, „Aska i Vuk” i „Hasanagica” koja je na sceni više od 20 godina i s kojom se sarajevska opera promovisala na brojnim gostovanjima.

Potom je „Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ u 2021. godini za doprinos u drugim oblastima rada i stvaralaštva uručena fra Ivi Markoviću, bosanskom franjevcu koji djeluje u Sarajevu na Franjevačkoj teologiji, predaje pastoralnu teologiju i bavi se pastoralom studenata, teološkim, ekumenskim, glazbenim i mirovnim radom. Prisutan je u znanstvenom, društvenom i medijskom životu grada Sarajeva i BiH.

U period 1992.-1995. godine bio je izuzetno aktivan na zaustavljanju neprijateljstava i rata u koordinaciji sa religioznim i nevladinim organizacijama. Prije Daytonskog sporazuma djelovao je po Sjedinjenim Američkim Državama, nastojeći preko religija izvršiti pritisak na Clintonovu administraciju da se uključi u zaustavljanje rata u BiH. Po potpisivanju mirovnog sporazuma, provincijal fra Petar Anđelović ga vraća u Sarajevo da započne projekte pomirenja nadahnute duhovnošću bosanskih franjevaca. Utemeljio je projekat Pontanima za liječenje i pomirenje međureligijskom i međukulturnom saradnjom, u okviru kojega je zbor Pontanima stekao svjetsku reputaciju svojom glazbenom simfonijom religija i kultura i postao najbolji ambasador zdravog lica Bosne i Hercegovine u svijetu.

Predsjedavajući Ademović je „Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva“ u 2021. godini za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja uručio i prof. dr. Arziji Pašalić, vanrednom profesoru i dekanu na Fakultetu zdravstvenih studija UNSA.

Iz rodne Srebrenice vrlo brzo je zavrijedila titulu studenta generacije Fakulteta zdravstvenih studija i Zlatnu povelje Univerziteta u Sarajevu. Po završetku postdiplomskog studija i obrani doktorske disertacije uslijedilo je sticanje zvanja asistent, viši asistent pa docent. Ovo napredovanje u naučnim i nastavnim zvanjima pratilo je autorstvo i koautorstvo na više od 40 stručnih i naučnih radova i pet udžbenika i rad na više projekta. Paralelno je stekla i zvanje „Menadžera kvaliteta u visokom obrazovanju“ na Poslovnoj akademiji. Aktivna je i na Univerzitetu kao član odbora za kvalitetu, dio je tima za izradu strategije i član radne grupe za izradu zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Jedan je od osnivača Udruženja za sanitarno inžinjerstvo u Bosni i Hercegovini i aktivan je član Upravnog odbora. Njezin rad, trud i posvećenost, najprije izvrsnost u obrazovanju s kojim nikada nije prestala, a zatim predan rad, vrijedno je istaći.

Na kraju je „Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva“ u 2021. godini za doprinos u oblasti zdravstva i socijalne zaštite uručena Udruženju za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo „Oaza“.

Udruženje za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Sarajeva jedno je od najstarijih udruženja u Sarajevu. Postoji i djeluje od 1960. godine. To je neprofitna organizacija civilnog društva koja uporno radi na postizanju ravnopravnog statusa osoba sa intelektualnim teškoćama i njihovoj društvenoj uključenosti, a slijedeći UN Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom.

U sklopu svog dnevnog centra, korisnicima Udruženja svakodnevno je omogućeno upražnjavanje različitih aktivnosti pod nadzorom stručnog kadra. Realizirajući različite projekte, Udruženje kontinuirano pruža uslove za razvoj korisnika kroz psiho-socijalnu podršku, uključivanje u rehabilitacijski proces, edukaciju i radnu okupaciju.

Udruženje, čije djelovanje i značaj u zajednici građani Sarajeva prepoznaju, okuplja više do 500 korisnika, ali i ljude iz zajednice koji žele pomoći ovom projektu, volontere, roditelje korisnika, zainteresirane stručnjake.

Povelju je, u ime Udruženja, preuzeo Samir Halilović, direktor.

Prigodni program u režiji Dine Mustafića je sjednicu učinio posebno svečanom.